Hrvatska NOVA POLITIČKA OPCIJA

Upoznajte hrvatske 'pirate'

Na hrvatskom političkom nebu nedavno je, po uzoru na 30-ak zemalja u svijetu, zasjala i zvjezdica koja ukazuje na novu političku opciju – Piratsku stranku. O glavnim političkim ciljevima, načinu djelovanja, aktualnim pitanjima kojima će se baviti i populaciji na koju će ciljati govore Maša Utković, predsjednica stranke, i Bojan Kopitar, jedan od utemeljitelja

Iako u samom nazivu imate riječ 'piratska', koja upućuje na nešto ne baš prihvaćeno kao legalno, legitimno i pošteno, vrijednosti za koje se zalažete i koje se mogu čuti iz vaših redova su najviše vrijednosti jednog demokratskog društva. Kako objašnjavate taj fenomen?

Maša Utković: Čitajući blogove i prateći komentare po raznim forumima, primjećujem da nas mnogo ljudi još uvijek doživljava kao skupinu koja se okupila oko jednog jedinog zajedničkog interesa, a to je besplatno skidanje glazbe i filmova s interneta što se kolokvijalno naziva piratstvom. Naravno, takav je doživljaj u potpunosti pogrešan.

Piratska je stranka puno više od političke opcije: ona je dio globalnog političkog fenomena, a vjerujem da je popularnosti tog fenomena pripomogao i sâm naziv koji je postao instant-hit, baš zato što je bio drugačiji od ičega do tada poznatog i priznatog na europskoj političkoj sceni.

Riječ 'piratska' ne bi se trebala tumačiti ili shvaćati doslovno; taj je naziv zapravo autoironičan. Kao stranka ne propagiramo nikakve ilegalne aktivnosti, ali se zalažemo za preispitivanje aktualnih normi zaštite autorskih prava kako bi se uskladile s kulturom orijentiranom prema internetu.

Čim se spomene piratstvo, misli se na nešto nelegalno, krađu određenih materijala ili autorskih djela s interneta, hakiranje i druge nelegalne radnje. Možete li, političkim rječnikom, objasniti pojam 'piratstvo'?

Bojan Kopitar: 'Piratstvo' je strašna riječ kojom su medijske kompanije pokušale dočarati užase neovlaštenog kopiranja sadržaja. Jednako tako neovlašteno kopiranje huškački nazivaju i krađom, iako krađa podrazumijeva otuđivanje materijalnog dobra kojim onda onaj kojemu je otuđeno više ne može raspolagati.

U Hrvatskoj, recimo, ZAMP protura tezu da je svako skidanje nečega što nismo kupili – krađa i piratstvo. I to unatoč tome što na svaki prazni medij plaćamo naknadu od koje se obeštećuju oni čiji se sadržaji neovlašteno kopiraju. ZAMP tvrdi da nam ta naknada daje tek pravo da kopiramo nešto što smo već legalno kupili, no osporavaju ih i europske direktive i hrvatska sudska praksa, ma koliko siromašna bila.

Igor Dobec
Vrijednosti za koje se zalaže Piratska stranka
U političkom smislu, piratstvo bi bilo težnja da se nekomercijalno dijeljenje sadržaja, koje je na internetu de facto kulturna norma, učini i zakonskom normom. I ne samo u smislu glazbe i filmova, nego još i više u smislu obrazovanja, znanosti, kulture i tehnologije.

Neupućeni bi mogli pomisliti da ste neka ilegalna politička organizacija, no iskustva Piratske stranke u nekim europskim zemljama – govore suprotno. Na koji način namjeravate politički djelovati?

Maša
: Neupućene ćemo uputiti. Uostalom, kao službeno registrirana stranka teško baš možemo biti ilegalna organizacija.

Najjednostavnije rečeno, naše će se političko djelovanje bazirati na slobodi govora i izbjegavanju cenzure te svakako neće biti ograničeno samo na internetsku zajednicu iako će internet ostati glavna platforma našeg političkog djelovanja.

Svaki nas uspjeh piratskih stranaka, poput onih u Švedskoj i Njemačkoj, veseli i djelomično ga doživljavamo i kao svoj jer, na kraju krajeva, dijelimo iste ideje i ciljeve. Osim toga, uspjesi Piratske stranke u Njemačkoj iznimno su dobro popraćeni u našim medijima, što svakako skreće pozornost i na nas.

Kakav je vaš stav o Anonymousima, metodama i ciljevima njihovog djelovanja?

Bojan Kopitar: Anonymous je grupa koja je kod nas postala poznata jer se angažirala protiv ACTA-e i inih pokušaja ograničavanja internetskih sloboda; utoliko se njihovi ciljevi – ne i metode – poklapaju s našima. Piratska stranka u svojem programu nema i organiziranje prosvjeda protiv Scijentološke crkve ili odavanje kraja serijala o Harryju Potteru, što je oboje bilo u programu aktivnosti Anonymousa.

S metodama kao što je rušenje web stranica nikako se ne možemo složiti; nećemo to doduše zvati terorizmom, ali hoćemo vandalizmom. Mi se protiv prijetnji privatnosti radije borimo unutar institucija te edukacijom kako privatnost zaštititi. Nije toliko glasno, ali smatramo da je dugoročno efikasno.

Koji su vaši politički ciljevi?

Maša
: Transparentnost bih definitivno navela kao jedan od najvažnijih ciljeva. Iako se volimo hvaliti kako smo demokratsko društvo, činjenica je da se odluke koje se tiču svih građana još uvijek donose iza zatvorenih vrata i nakon što daju svoj glas na izborima, građani gube svaku mogućnost odlučivanja o svojoj sudbini. O tome na kojem je stupnju demokracija u Hrvatskoj, dovoljno govori činjenica da smo od osamostaljenja imali raspisana samo dva referenduma.

Politika ne bi smjela biti posao rezerviran samo za elitu. Svaka donesena odluka tiče se svih građana Hrvatske. Zašto onda ne dozvoliti zainteresiranima da i nakon izbora sudjeluju u odlučivanju – bilo putem referenduma ili javnih rasprava, bilo na način da im sâm proces rasprave koja prethodi donošenju neke odluke bude dostupan na internetu?

Osim transparentnosti, u svoje glavne političke ciljeve ubrajamo i već spomenutu reformu zakona koji se tiču zaštite autorskih prava i patenata, ali i tzv. fluidnu demokraciju koja koegzistira s transparentnom državnom upravom.

Također, snažno ćemo se zalagati za zaštitu ljudskih prava, zaštitu privatnosti osobnih podataka, slobodno obrazovanje i slobodno širenje znanja.

Na kojim razinama vlasti namjeravate početi izlaziti na izbore – jesu li to izbori za vijeća mjesnih odbora ili lokalni izbori iduće godine? Ili ćete ipak pričekati parlamentarne izbore 2015., a prije njih i izbore za EU Parlament?

Maša
: Nemamo namjeru mirovati do sljedećih parlamentarnih izbora. Otkad smo započeli s procesom registracije, cilj nam je bio spremnima dočekati izbore za vijeća mjesnih odbora, kao i lokalne izbore. Za sada ćemo svu svoju koncentraciju usmjeriti na spomenute izbore, a nakon toga započet ćemo s dogovorima i pripremama za izlazak na parlamentarne izbore, kao i na one za Europski parlament.

Iako ste kao politička stranka registrirani na razini Hrvatske, odnedavno ste i članica međunarodne krovne organizacije piratskih stranaka. Budući da je internet neograničen, znači li to i da vaše djelovanje prelazi izvan granica države u kojoj ste registrirani?

Maša
: To je svakako velik zamah i, da, znači da naše djelovanje prelazi izvan granica naše države. Najvažnije je napomenuti da kao članovi Pirate Parties International imamo mogućnost aktivnog sudjelovanja u svim raspravama koje se vode na međunarodnom nivou, kao i mogućnost glasanja o svim postavljenim pitanjima.

Svaka piratska stranka djeluje na principu otvorenosti prema ostalim piratskim strankama. Kao što se mi možemo za savjet obratiti iskusnijima, jednako tako smo spremni pomoći kada nekoj drugoj piratskoj stranci ustreba pomoć. To je zapravo i bit piratskog pokreta: dijeljenje – bilo problema, iskustava ili informacija. Svi smo okupljeni oko istih ideja i ciljeva i svi smo svakodnevno jedni drugima na raspolaganju.

189131,189111,189606,184690Osim u Švedskoj, piratske stranke nisu polučile nigdje takav uspjeh na političkoj sceni kao u Njemačkoj. Nažalost, dogodile su se i neke nesmotrene izjave i poredbe s usponom nacizma. Gdje biste pozicionirali Piratsku stranku s obzirom na uobičajenu podjelu od krajnje lijevih do krajnje desnih stranaka?

Maša
: Izjava njemačkog kolege na koju se referirate izvučena je iz jednog njegovog komentara na news grupi ogranka. Svakako se radi o nesmotrenoj izjavi, ali isto tako smatram pretjeranim etiketiranje cijele stranke kao nacistički ili strogo desničarski nastrojene – u najblažoj varijanti.

Osobno, ne mogu se oteti dojmu da je cijeli skandal zbog jedne, iz konteksta izvučene rečenice, posljedica straha od strelovitog uspona Piratske stranke u Njemačkoj.

Mislim da je već jasno da Piratska stranka nije uobičajena stranka, pa se slijedom toga ne možemo ni pozicionirati u klasičnom smislu. Ne pripadamo ni krajnje lijevima ni onima krajnje desno. Također, ideološki bi bilo teško smjestiti nas i bilo gdje između lijeve i desne opcije.

Piratska stranka
Piratska stranka Hrvatske
Možda je našu poziciju najbolje opisao kolega Ivan Voras, koji je fantastično poentirao našu ideologiju u jednom jedinom odlomku:

'Moj je pristup ideji Piratske stranke da bi to trebala biti stranka koja ne ide van s ideološkim nastupom, ali čak ni s programom, nego isključivo s rezultatima. Išao bih do te mjere da dio platforme bude izjava: 'Ne glasajte za nas ako nismo ništa napravili ili ako mislite da nećemo ništa napraviti!''

Što mislite o izravnoj demokraciji, a što o anarhiji?

Bojan
: Izravna je demokracija u najboljem slučaju plemenita, no idealistička i posve nerealna težnja; u najgorem je gruba tiranija većine. Na razini kompleksnosti jedne države – na razini bilo čega većeg od malih plemenskih zajednica (koje opet u pravilu imaju druge, ne baš demokratske mehanizme) – ona jednostavno ne može funkcionirati. U čistoj bi izravnoj demokraciji svi morali odlučivati o svemu, a to nije baš malen posao. Tko bi radio druge stvari?

Zbog toga se mi zalažemo za tzv. fluidnu demokraciju, koja je još uvijek predstavnička, a u kojoj građani surađuju s vlastima pokušavajući zajednički pronaći optimalna rješenja političkih pitanja kako tradicionalnim izbornim opcijama tako i internetskim alatima.

Anarhija je pak ideja nespojiva s institucijom stranke kao takve. Uostalom, sociolozi bi sigurno mogli pokazati – štoviše, vjerojatno već jesu – da i anarhističke skupine imaju svoje 'opinion makere' i makar neformalne vođe, što pak znači da i nisu toliko bliske svojim idealima kao što vole vjerovati.

Kako zainteresirani građani mogu postati članovi Piratske stranke?

Maša Utković: Svi zainteresirani za članstvo u Piratskoj stranci mogu nas kontaktirati putem e-maila clanstvo@pirati.hr. Ako netko preferira Facebook, može posjetiti našu grupu Piratska stranka Hrvatske i ondje dobiti sve potrebne informacije.

Iako smo samo u noći nakon što smo poslali priopćenje za medije dobili stotinjak novih upita za članstvo, upiti i dalje stižu i zbog toga smo i više nego optimistični.

Htjela bih samo napomenuti da ćemo sa službenim upisom članova krenuti nakon što održimo Skupštinu, tj. krajem svibnja, ali to nikako ne znači da nam se zainteresirani do tada ne moraju javljati, dapače. Sve informacije o tijeku upisa članova bit će dostupne na našoj stranici www.pirati.hr

Na koju populaciju ciljate da će vas podržati? Jesu li članovi mlađi ljudi i očekujete li upravo potporu mladih?

Maša
: Da, može se reći da ciljamo na mlađu populaciju, jer je u pravilu informatički pismena, a nama je internet ipak glavni komunikacijski medij.

Smatram da se agresivnije moramo obraćati najmlađim glasačima, onima koji će možda prvi put izaći na izbore, ali i onima malo starijima koji su odustali od izlazaka na izbore kojima je jedina svrha bila eventualno kažnjavanje prethodne vladajuće garniture. To su ljudi koji su postali letargični, apolitični, a sve zato što zapravo nisu mogli pronaći političku opciju kojoj bi dali svoj glas.

Što se tiče nas koji smo pokrenuli i završili proces registracije stranke, u nekakvom prosjeku imamo 30-ak godina – dakle, mladi smo, ambiciozni i spremni na rad.

Postoje li bliske političke platforme u Hrvatskoj s kojima biste mogli eventualno surađivati?

Maša
: Neke smo ponude već dobili, no odbili smo ih. Želimo se prvo samostalno profilirati, vidjeti gdje i kako stojimo, a onda možemo početi diskutirati o eventualnim suradnjama.

Na nadolazećim lokalnim i parlamentarnim izborima definitivno nastupamo sami; što će biti nakon toga, ne bih htjela nagađati.

Bavljenje politikom je ponekad i 'vrlo skup sport' pa me zanima na koji način ćete financirati svoje političko djelovanje?

Maša
: Činjenica da nam je internet glavno komunikacijsko sredstvo svakako olakšava stvari, jer uz minimalne troškove možemo doprijeti do jako puno ljudi.

Ipak, svjesni smo toga da neki način financiranja mora postojati i to je jedna od tema koja nam je u posljednje vrijeme često na dnevnom redu. Nikako ne možemo izbjeći uvođenje plaćanja članarina. Čak i po najoptimističnijim izračunima, financiranje isključivo od članarina ne bi bilo dostatno za nesmetano funkcioniranje stranke.

Ono što mogu reći jest da će financiranje stranke biti u potpunosti transparentno. Svi podaci o uplaćenim članarinama i eventualnim donacijama bit će pravovremeno objavljeni na našoj stranici.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još