'Osnovna namjera Vlade je da se omogući pravo građana da poruke vezane uz politička, socijalna, nacionalna uvjerenja i ciljeve prenesu Vladi i Saboru. S druge strane, namjera je bila i da se institucijama osigura da mogu raditi i da se ograničenjima ne ugrozi pravo na slobodu javnog okupljanja razmjerno potrebama zaštite od terorizma, zaštite državne sigurnosti i zaštite sigurnosti', pojasnio je intenciju predlagatelja ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić

Kako je pojasnio, izmjenama zakona bit će dopušteno mirno okupljanje i javni prosvjed 10 metara od objekata u kojima su sjedišta Sabora, Vlade i Ustavnog suda. Prosvjed će biti ograničen vremenski te će se građani moći mirno okupljati od 8 do 22 sata, i to samo u broju od 1.500 osoba. Prosvjednici će i dalje sukladno aktualnom zakonu okupljanje morati prijaviti pet dana ranije, a samo iznimno 48 sati prije održavanja skupa.

Ukidanje 'faraonske odredbe da se narod ne smije približiti vlasti' najveći je dosadašnji plus ove vlasti, poručio je Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista. 'Iako se sloboda ne može simulirati, prošle su je vlasti itekako simulirale. Jedna od simulacija slobode bila je zabrana demonstriranja na Markovom trgu. Tom zabranom suspendirana je sloboda, suspendirana je demokracija, suspendiralo se ustavno pravo na slobodu javnog okupljanja. Ako je bivša vlast zabranom okupljanja na Markovom trgu gušila slobodu, ova nova vlast izmjenama Zakona o javnom okupljanju pripušta malo više dobrog, lijepog, svježeg zraka', kazao je Vukšić

No iako je laburist pohvalio intenciju Vlade, zabrinjavaju ga silna ograničenja. Tako je kazao da je Vlada vremenskim ograničenjima prosvjeda od 8 do 22 sata vjerojatno željela omogućiti građanima 'da se malo naspavaju, istuširaju, presvuku i generalno urede'.

Problem mu je bilo i ograničenje od 10 metara udaljenosti. 'Hrvatska će biti među rijetkima, ako ne i jedina država, koja zakonom propisuje koliko na određeni prostor smije doći demonstranata, ali i to je napredak. Do sada nitko nije na Markov trg smio doći demonstrirati, nije bilo dopušteno ni grupiranje. Sada će ipak moći demonstrirati, istina na kapaljku', rekao je Vukšić.

Zamjerke je imao i na ograničenje od 1.500 prosvjednika. 'Hoće li policija dijeliti demonstrantima numerirane ulaznice koje će na crno sasvim sigurno imati najmanje cijenu dobrog koncerta ili kazališne hit predstave', kazao je Vukšić

Još žešći u svojim kritikama bio je HDZ-ovac Milijan Brkić. 'Bojim se da se ovim zakonom odgovara na onu tezu zakonom radi zakona, a ne zakonom radi prava građana. Prijedlog Zakona o javnom okupljanju samo je nastavak lutanja i nesnalaženja aktualne vlasti, a sada ta nekompetencija dobiva sasvim novu dimenziju. Zbog jeftinog populizma bit će ugroženi životi hrvatskih građana. Ovakav prijedlog najveći, a rekao bih i jedini, teret stavlja na policiju koja bi se trebala brinuti o svemu - koliko ljudi dolazi, kada dolazi i koliko se zadržavaju', kritizirao je Brkić, inače bivši zamjenik ravnatelja policije.

Osim toga, nadodao je Brkić, vladajući ograničenjem od 10 metara zapravo dopuštaju prosvjede samo na južnom prostoru ispod crkve Svetog Marka, a ne pred zagradom Vlade, Sabora i Ustavnog suda. 'Zbog toga dolazimo do jedne lakrdije i licemjerstva jer tobože uvažavamo pravo građana da prosvjeduju na mjestu i na način koji su potpuno neprikladni, a s druge strane im dajemo pravo. Ne znam je li to način na koji se vladajuća koalicija odužuje svojim biračima za glasove i povjereni im mandat. Ono što se nudi građanima je - ići na Markov trg zbog prosvjeda, a trg ni ne vidjeti', kazao je Brkić

Kao i laburisti, i u HDSSB-u smatraju da je zakon ipak mali korak naprijed, no da je ispunjavanje tog predizbornog obećanja ipak manje važno od poskupljenja struje i plina.

'Nije stvar ni u mjestu okupljanja niti je stvar u broju ljudi koji se okupljaju, nego o onome što oni poručuju i o onome što Vlada kani učiniti povodom njihovih poruka, a očito je da su se dosad svi ponašali, i HDZ-ova i ova vlada, po onoj plagiranoj Sanaderovoj poslovici - psi laju, karavane prolaze', poručio je HDSSB-ovac Boro Grubišić

Pohvale izmjenama zakona ipak su došle od vladajućih. HNS-ovka Sonja König prisjetila se 'Zakon o pravu skupljati se' koji je donesen prije 137 godina, za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića, i koji je 'definirao mogućnost javnog okupljanja kao pravo koje država dopušta, a ne kao slobodu koju država štiti'. 'Tim zakonom bila je zabranjena organizacija skupova u vrijeme zasjedanja Sabora, i to, zamislite, u krugu od 37 kilometara', podsjetila je König.

Prošlosti se, ali one nedavne HDZ-ove, prisjetila SDP-ovka Gordana Sobol. 'Izmjenama i dopunama ovog zakona iz 2005. tadašnja HDZ-ova vlada na neki način je sebi osigurala mir i spokoj, ali mi u SDP-u smatramo da je ustvari na taj način Markov trg ustoličen poput neke tvrđave koju valja osvojiti i onaj tko je osvoji, taj će biti pobjednik. Pa smo onda bili svjedoci toga da su svi prosvjedi za glavni cilj imali pokušati se probiti na Markov trg. Postao je taj Markov trg poput nekog zabranjenog trga, zabranjenog voća koje je još slađe što je više zabranjeno', kazala je Sobol

'Aleluja, aleluja, konačno. Ovaj mali svežanj papira predstavlja velik demokratski iskorak za Hrvatsku. Konačno više neće postojati tabu mjesta za okupljanje u Hrvatskoj, a hrvatski će građani slobodno moći izražavati mišljenje pred Vladom i Saborom, koje su sami izabrali', podržao je zakon i SDP-ovac Domagoj Hajduković

Da je važna intencija, a ne tehnički detalji, smatra i HSU-ovac Silvano Hrelja, koji se prisjetio i davne 1995, kada je kao tadašnji sindikalac s drugim tadašnjim sindikalcem Dragutinom Lesarom organizirao prosvjede na Markovom trgu.

'Mi se sad sekiramo oko toga hoće li netko ostati nakon 22 sata i prespavati na Markovom trgu. Pa naravno, organizator će platiti kaznu ako netko prespava i ujutro će nastaviti s prosvjedom. Ja tu ne vidim nikakvog problema, pa nije da je netko nešto razbio. Možda ćemo morati postaviti ovdje i jedan toalet, jer je to ljudski, korektno i civilizirano. Dakle, ne vidim potrebu da se bavimo tehničkim detaljima jer je ovdje bitna ideja i poruka koju dajemo', kazao je Hrelja

U tom stavu pridružio mu se i potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav Josip Leko, koji se osvrnuo na odredbu da su prosvjedi dopušteni samo od 8 do 22 sata. 'Što je poslije 22 sata? Vrijedi li Ustav i noću ili ne vrijedi Ustav noću, vrijede li temeljne slobode ili ne vrijede?', kazao je Leko