Hrvatska ZANEMARENA KULTURNA BAŠTINA

Umjesto stare, izgradit će 'ljepšu i stariju' Kozarčevu kuću

Vinkovačke gradske vlasti odobrile su početkom godine rušenje rodne kuće velikana hrvatske književnosti Ivana Kozarca, autora antologijskog 'Đuke Begovića', ali i izgradnju replike kuće kao spomen-doma. I investitor je poznat pa možda ništa i ne bi u cijeloj priči bilo sporno da se nije doznalo kako Kozarčeva kuća nije bila zaštićeno kulturno dobro

Poznati vinkovački poduzetnik Bosiljko Stanić, inače poznat kao vlasnik lanca trgovina i mjenjačnica te nekoliko velikih diskonata, i njegova supruga Katarina obiteljsku kuću u ulici koja nosi ime Ivanovog starijeg rođaka Josipa Kozarca doista namjeravaju srušiti, jer je u lošem stanju te izgraditi njezinu repliku.

'Želja nam je kao investitorima napraviti repliku rodne kuće Ivana Kozarca u kojoj bi se nalazila spomen-soba. I kompletna unutrašnjost bila bi uređena u Kozarčevu vremenu. Dakle, u pitanju je mali muzej posvećen Kozarcu', potvrdio je ovih dana Večernjem listu Bosiljko Stanić, koji je od prije nekoliko godina vlasnik Kozarčeve kuće.

Bez obzira na takva uvjeravanja, kao i činjenicu da su na kući rađene neke preinake te da je u dvorištu izgrađen još jedan stambeni objekt, Vinkovčani su posve razumljivo ogorčeni, jer su poučeni iskustvom s rušenjem kuće u središtu grada u kojoj je svojedobno posljednje godine svog života proveo jedan drugi književni velikan – Matija Antun Reljković.

Podsjećaju kako ni za Reljkovićevu kuću nije postojala odluka o 'lokalnom dobru', pa na njezinom mjestu nije niknuo bar ni 'mali muzej', niti 'spomen-soba', nego atraktivna lokacija za neku novu stambeno-poslovnu zgradu.

Stoga su prvo na Facebooku, a onda i na gradskim ulicama, pokrenuli peticiju kojom od Gradskog vijeća Vinkovaca zahtijevaju da se po hitnom postupku rodna kuća Ivana, ali i obližnja rodna kuća Josipa Kozarca, proglase kulturnim dobrom i dobrom od lokalnog značenja.

'Zahtijevamo da se po hitnom postupku obustave sve radnje i postupci koji su napravljeni i namjeravaju se raditi u smislu da se ova građevina dovodi u izravnu opasnost od oštećenja ili uništenja', stoji u peticiji.

U obraćanju vijećnicima upozoravaju i kako 'gubitak ili opstanak autohtonih kuća Josipa i Ivana Kozarca, starih preko stotinu godina i od velike kulturne važnosti, ovise isključivo o njima'.

Goran Ferbezar
Kozarčeva kuća danas
Zanimljivo je da je vinkovački Upravni odjel društvenih djelatnosti potvrdio kako Gradsko vijeće Vinkovaca, iako ima takve ovlasti, 'nije donijelo odluku kojom rodnu kuću Ivana Kozarca proglašava kulturnim dobrom od lokalnog značaja te uslijed toga nisu određeni načini, niti uvjeti zaštite'.

Upravo činjenica da rodna kuća Ivana Kozarca, koji je živio samo 25 godina, ali i hrvatskoj književnosti dao jedno od kapitalnih djela – roman 'Đuka Begović', nije zaštićena kao kulturno dobro, pa ni nije u Registru kulturnih dobara, niti su je vinkovačke vlasti proglasile zaštićenim dobrom na lokalnoj razini, izazvala je nezadovoljstvo hrvatskih književnika.

Prva reakcija književnika i novinara Ante Tomića na vijest o namjerama rušenja pa građenja replike Kozarčeve kuće, ali i na činjenicu da taj objekt nije zaštićen, bila je: 'Skandalozno!' Tako bi vjerojatno reagirali i svi drugi književnici, ali i kulturni radnici.

'Ako je već Tomislav Horvatinčić mogao staviti ploču da se u njegovom šoping-centru rodio pjesnik Vladimir Vidrić, ne znam zašto i Bosiljko Stanić ne bi mogao napraviti trgovački centar u kojem se rodio Ivan Kozarac', ironičan je Tomić.

Sličnu analogiju povukao je i književnik i izdavač Ivica Prtenjača dodavši kako je takvo što 'moguće zato što su na vlasti ljudi kojima to apsolutno ništa ne znači'.

'To se dogodilo s Vidrićevom kućom pa će se dogoditi s kućom Ivana Kozarca. Na kraju će netko minirati i Krležinu kuću. Nikoga nije briga, ne postoje mehanizmi zaštite koji nisu ni toliko bitni koliko je bit svega da to nikoga od onih koji na to mogu utjecati – ne zanima', smatra Prtenjača.

Najpoznatiji roman 'Đuka Begović' objavljen posthumno

Za kratkoga života Ivan Kozarac, rođen i umro u istoj kući na vinkovačkom Kršnjašu, objavio je tek jedno djelo – novele 'Slavonska krv'. Najpoznatije djelo, roman 'Đuka Begović', objavljen je nakon njegove smrti 1910., a godinu kasnije i druga djela – 'Izabrane pripovijetke', 'Pjesme' i 'Autobiografija'. Njegovu najpoznatiju pjesmu 'Milov'o sam garave i plave' uglazbio je Ivo Tijardović, a interpretacijama proslavili Zvonko Bogdan i Rade Šerbedžija.

Ivanov stariji rođak, Josip Kozarac rođen je u istoj ulici u Vinkovcima koja i danas nosi njegovo ime. Najpoznatija su mu djela 'Tena', 'Slavonska šuma' i 'Mrtvi kapitali'.

Obiteljska kuća u kojoj je rođen Ivan Kozarac, smještena na samoj obali Bosuta na vinkovačkom Krnjašu, posljednji je put obnavljana, tako kažu poznavatelji vinkovačkih prilika, prije više od 50 godina. Navodno se rušenje trebalo dogoditi i prije nekoliko godina, no ni tada građanska inicijativa i pritisak javnosti to nisu dozvolili.

'Vlasnici kuće prodali su aktualnom investitoru kuću prije nekoliko godina i to nije sporno. Zapravo je sporno što je kuća svojedobno bila zaštićena, a onda je ta zaštita ukinuta. Umjesto da je gradske vlasti otkupe, zaštite i proglase kulturnim dobrom, očito nisu željeli financijski teret koji bi dobili', rekla je jedna poznavateljica vinkovačkih kulturnih prilika koja je zahtijevala anonimnost.

I doista, po jednom dokumentu od prije nekoliko godina, a koji se poziva na GUP Grada Vinkovaca, rodna kuća Ivana Kozarca, ali i Josipa Kozarca, skladatelja 'Lijepe naše' Josipa Runjanina te drugi objekti, nalazili su se na popisu 'kulturnih dobara od lokalnog značenja'. U međuvremenu, i tog stupnja zaštite je nestalo.

Vinkovčani, njihovi prijatelji i poštovatelji književnikova opusa potporu očuvanju Kozarčeve kuće mogu dati na Facebooku ili potpisivanjem peticije koja će biti organizirana na nekoliko lokacija u Vinkovcima, među ostalima i u Gradskoj knjižnici, do 30. travnja.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još