Lokalnu inicijativu SDP-ovaca komentirao je i ministar turizma Veljko Ostojić ustvrdivši kako referendum ne znači apriori zabrana. Smatra kako se mještani moraju o Zrću sami izjasniti. 'Mislim da je to pravi put da se decentralizirano na lokalnoj razini o tome raspravlja', kazao je prije sjednice Vlade ministar no dodao je kako je Zrće postiglo ne samo regionalnu i svjetsku prepoznatljivost. 'Mislim da bi to bilo šteta ali definitivno odluku o tome moraju donijeti žitelji Novalje'.
'Buka, mladi koji pijani i potpuno goli šeću centrom grada, odlazak obiteljskih gostiju i propadanje obiteljskog smještaja koji u sezoni postiže cijenu od tek sedam eura, uz ostalo, su posljedica razvoja Zrća čiji koncept treba hitnu promjenu i oko toga se građani trebaju izjasniti – referendumom, poručeno je to sa skupa znakovitog naziva 'Novalja i Zrće – dva svijeta, jedna budućnost', održanog u Novalji u organizaciji Gradske organizacije SDP-a.
Skupu su prisustvovali i potpredsjednik Sabora
Josip Leko, saborski zastupnik SDP-a
Šime Lučin te
Davor Njirić, savjetnik ministra turizma. Međutim, nije bilo gradonačelnika
Ivana Dabe ni predstavnika Turističke zajednice, iako su u novaljskom SDP-u ustvrdili da su ih višekratno pozivali na skup, piše
Novi list.
Povod održavanju sastanka je činjenica da prijedlog
Urbanističkog plana uređenja (UPU) područja Zrća nije prošao na Gradskom vijeću. Naime, prijedlog nije podržala opozicija – SDP i HSS, no i među HDZ-ovim predstavnicima je bio jedan suzdržan vijećnik.
'Želimo to
staviti pod kontrolu, preispitati dobre i loše strane te bez politiziranja čuti glas naroda o tome što hoćemo od Zrća. Klubovi počinju razvijati festivalsku ponudu, što znači s
ve skuplja i sve značajnija imena svjetske glazbene scene. Međutim, to znači jače razglase, veću buku i dolazak festivalske publike koja tu boravi tri do najviše četiri dana, i
ma nizak budžet, od čega najveći dio odlazi na ulaznice.
Da ne spominjemo učestala neprimjerena devijantna ponašanja, uz što se ugostiteljska ponuda mora prilagoditi tom
kebab i hostelskom tipu gostiju koji ne traži ni našu povijest, kulturu, gastronomiju. Iznajmljivači
dobivaju mizerne iznose za svoje usluge, a i lokalna zajednica u proračun dobiva od poreza na promet alkoholnim pićima tek oko 600 do 700.000 kuna', rekao je Šuljić te dodao da takav turistički razvoj
odbija svakog iole ozbiljnog investitora dok paralelno buja apartmanizacija niske klase.
188675,145038,140583,139398