Hrvatska DUŠEVNI BOLESNICI U HRVATSKOJ

Iskorištavaju ih, zlostavljaju i isključuju iz zajednice

Biti duševni bolesnik danas u Hrvatskoj vrlo često znači biti stigmatiziran i obespravljen, jer osobe s duševnim smetnjama se u pravilu smatra ne samo potpuno nesposobnima za bilo kakvu društvenu i radnu interakciju, već i opasnima za okolinu – piše Deutsche Welle. Navodi i kako se duševne bolesnike često i doživotno hospitalizira, isključuje ih se iz socijalnog okruženja te se zadire u njihova temeljna ljudska prava

'Duševnim bolesnicima je uskraćeno pravo na život u zajednici te na samostalno donošenje odluka o svom životu u slučajevima kada su lišeni poslovne sposobnosti', tvrdi u izjavi za Deutsche Welle pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Pravobraniteljica Slonjšak upozorava i kako se duševnim bolesnicima 'uskraćuje pravo na samostalno odlučivanje s kim će živjeti, s kim će sklopiti brak, one ne mogu raspolagati imovinom, kao ni sudjelovati u političkom i javnom životu te im se, također, uskraćuje i pristup pravosuđu'.

Hrvatska nema razvijen koncept rehabilitacije nakon bolničke terapije osoba s duševnim smetnjama, ne postoji ni osmišljen sustav kućne njege pa su, kako je upozoreno, otvorena vrata diskriminiranju, čak i zlostavljanju tih ljudi.

O njima na poseban način brine Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama Sjaj, čiji koordinator Kristijan Grđan upozorava na brojne propuste centara za socijalnu skrb u raspolaganju imovinom osoba lišenih poslovne sposobnosti.

Drugo veliko problematično područje kada se radi o zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama je zapošljavanje pa udruga Sjaj navodi kako joj se sve češće javljaju osobe koje pokušavaju ostvariti prava iz sustava socijalne skrbi, jer su zbog nemogućnosti zapošljavanja izložene siromaštvu. Pritom poslodavci često iskorištavaju duševne smetnje zaposlenika kako bi ih zakinuli za njihova prava.

Prema podacima Ureda pravobraniteljice upravo se osobe s duševnim smetnjama najrjeđe javljaju za pomoć, a njihove pritužbe čine manje od 10 posto ukupnih pritužbi. Najčešće uopće nisu ni informirane o svojim pravima. Ako i jesu, često se za njih ne mogu boriti. Istovremeno obitelj koja bi im u tome mogla pomoći ili ne postoji, ili se ne želi s time baviti.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak navodi također da se prema podacima njenog ureda čak u 90 posto slučajeva duševno bolesnim osobama u potpunosti oduzima poslovna sposobnost – što svakako ne odgovara stvarnoj situaciji u kojoj se nalazi svaka pojedina osoba.

Napominje kako je to 'ponekad potrebno i opravdano, ali i otvara mnoge mogućnosti zloporabe'. Lišavanje poslovne sposobnosti, naime, olakšava hospitalizaciju pacijenta ili smještanja u ustanovu, a pristanak umjesto njega daje skrbnik. Upravo u takvim situacijama se događa da skrbnik ponekad nezakonito preuzme upravljanje imovinom štićenika.

Zbog svega, i pravobraniteljica, ali i Udruga Sjaj, upozoravaju kako su osobe s duševnim smetnjama jedna od najodbačenijih, u javnosti gotovo nevidljivih skupina u Hrvatskoj te vrlo često i žrtve zlostavljanja.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još