'Povodom takvih i sličnih najava izražavamo svoju bojazan i zabrinutost, budući da su naznačeni termini blizu, a javnosti još uvijek nije obznanjen službeni tekst ni nacrt prijedloga zakona o medicinski pomognutoj oplodnji te ni vjerske zajednice u Hrvatskoj dosad nisu bile u mogućnosti razmatrati njegov sadržaj niti se, budu li držale potrebnim, argumentirano uključiti u javnu raspravu', stoji u zajedničkoj izjavi visokih predstavnika vjerskih zajednica.

Također navode da je svaka državna vlast pozvana biti, među ostalim, i servisom svih svojih građana, te da je stoga dužna i pri donošenju izmjena zakona ove vrste u redovitim okolnostima osigurati redovitu proceduru i javnu raspravu i uzimati u obzir sve građane, osobito kada se neki zakon tiče prava na život ljudskoga bića i zadire u stožerne ustanove društva: brak i obitelj.

Pozivajući se na izjave u medijima predsjednika Hrvatskog sabora, navode kako podržavaju njegovo općenito stajalište da je 'za to da zakoni idu po redovnoj proceduri' i da će 'tražiti od Vlade RH da što više zakonskih prijedloga ide u redovitu proceduru, a u hitni postupak s posebnim obrazloženjem'.

'Držimo da u konkretnom slučaju izmjena Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji nema dostatnih opravdanih razloga za žurni postupak i uskraćivanje prava na javnu raspravu, tim više što je važeći Zakon o medicinskoj oplodnji iz 2009. već usklađen s odgovarajućim direktivama Europskoga parlamenta i Vijeća Europe iz 2004. odnosno 2006. godine', ističu u priopćenju iz vjerskih zajednica.

Također naglašavaju da svi pripadnici vjerskih zajednica kao građani ove zemlje imaju ustavno pravo biti aktivni sudionici javne rasprave i da stoga opravdano očekuju od zakonodavca, kao i od sredstava javnog priopćavanja da ih se ne isključuje nego da im se u hrvatskom javnom prostoru osigura ravnopravno mjesto bez diskriminiranja, etiketiranja i omalovažavanja njihovih stavova.

'Ohrabrujemo i sve vjernike naših zajednica da daju konstruktivan doprinos javnoj raspravi o ovoj značajnoj temi, a medije i sve druge čimbenike društvenog života da zajedno dosljedno gradimo kulturu dijaloga i uzajamnog uvažavanja radi boljitka zajedničkog nam hrvatskog društva', stoji u priopćenju.

Osim predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog msgr. Vlade Košića, predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Muftije Ševka ef. Omerbašića, rabina Koordinacije židovskih općina u RH Luciana Moše Prelevića i rabina Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotela Da Dona te protojereja stavrofora Srpske pravoslavne crkve o. Slobodana Lalića, zajedničku izjavu potpisali su i o. Emil Cenov Angelov, ikonom Bugarske pravoslavne crkve, zatim o. Kirko Velinski, protojerej Makedonske pravoslavne crkve - Ohridske arhiepiskopije, pa Branko Berić, generalni vikar Evangeličke crkve u RH kao i Lajoš Čati Sabo, biskup Reformirane kršćanske (kalvinske) crkve u RH, Toma Magda, predsjednik Saveza baptističkih crkava u RH i Damir Špoljarić, predsjednik Evanđeoske pentekostne crkve u RH.