Hrvatska ŽRTVAMA KRIŽNOG PUTA SPOMENDAN

Milanović ide u Tezno umjesto na Bleiburg

Godišnjicu Križnog puta premijer Zoran Milanović obilježit će polaganjem vijenca kod masovne grobnice u Teznu, predgrađu Maribora. Na toj su lokaciji pronađeni posmrtni ostaci više tisuća zarobljenih pripadnika poraženih vojnih formacija u Drugom svjetskom ratu, pretežno Hrvata koji su ubijeni i bačeni u protutenkovski rov. Milanović je na čelu SDP-ovog izaslanstva u Teznu bio i prije četiri godine, a tom je prilikom rekao kako se tu dogodio 'velik, masovan zločin za koji nema nikakvih opravdanja i o kojem se ne smije šutjeti'. Tezno je nazvao stratištem 'za razliku od Bleiburga' gdje je otišao istog dana, ali se zadržao znatno kraće nego na 'centralnom mjestu Križnog puta'

Predsjedništvo Sabora u utorak će, izvještava Novi list, odlučivati o tome hoće li hrvatski parlament i dalje biti pokrovitelj komemoracije koja se svake godine održava na Bleiburgu u spomen na žrtve zločina što su ih partizani počinili neposredno po završetku Drugog svjetskog rata.

Datum uz koji se vezalo obilježavanje Bleiburga, 15. svibnja, Vlada će proglasiti Danom spomena na žrtve Križnog puta, a 18. studenog, na dan pada Vukovara, biti spomendan za sve žrtve pale za Hrvatsku

Unatoč protivljenju oporbenog HDZ-a, vjerojatno je da će se nakon 11 godina ukinuti to sponzorstvo ustanovljeno u vrijeme Vlade Ivice Račana. No to neće biti jedina promjena vezana uz obilježavanje godišnjica pokolja zarobljenih domobrana, ustaša i hrvatskih civila. Kako neslužbeno doznaje Novi list u većinskoj koaliciji pripremaju izmjene Zakona o blagdanima kojima će se jedan postojeći spomendan preformulirati i još jedan novi uvesti.

U Zakon je 1996. ušao Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, a padao je u nedjelju najbližu 15. svibnju. Naime, tog datuma 1945. partizani su počeli preuzimati zarobljene pripadnike poraženih vojnih formacija koji su se predali britanskim snagama. Sanaderova vlada dodala je 2008. u Zakon da ovaj spomendan može biti i u subotu najbližu 15. svibnju, a ne samo nedjelju. Očigledna je namjera u oba slučaja bila da komemoracija na Bleiburgu, vezana uz spomendan, uvijek bude vikendom kako bi se na njoj moglo okupiti što više ljudi.

Aktualna Vlada ukinut će tu elastičnost i fiksirat će spomendan na 15. svibnja, ali će mu i promijeniti ime. Ubuduće će to biti Dan spomena na žrtve Križnog puta.

'Dosad je izgledalo kao da su pobijeni vojnici NDH bili zapravo žrtve borbe za hrvatsku slobodu i nezavisnost i to čak jedine. To se mora promijeniti', objašnjavaju u Vladi.

Žrtve za Hrvatsku dobit će drugi spomendan. Bit će to 18. studenoga, dan kad su 1991. JNA i lokalni Srbi, nakon višemjesečne opsade, konačno skršili herojski otpor brojčano i tehnički znatno slabijih hrvatskih branitelja i okupirali Vukovar.

'Vjerojatno ne postoji nijedan datum u našoj povijesti koji je primjerenije posvetiti žrtvama za hrvatsku državu i oko kojeg ne bilo nikakvog ideološkog sporenja', uvjereni su u Banskim dvorima. Trenutačno je, temeljem odluke Sabora iz listopada 1999., 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.

U Vladi su odlučili financirati i izgradnju spomenika na groblju Mirogoju u spomen na sve koji su u prošlosti svoj život dali za Hrvatsku.

Inače, poslije izmjena Zakona o blagdanima u hrvatskom kalendaru bit će tri spomendana posvećena žrtvama. Osim dva navedena, tu je još i Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koji je 23. kolovoza.

185781,185623,177914,177609
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još