Hrvatska MIRELA HOLY, MINISTRICA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE

Do selekcije otpada mrkvom i batinom

Hrvatska će uskoro dobiti novi Zakon o otpadu kojim se uvode brojne novosti, prije svega njegovo razvrstavanje na mjestu nastanka, ali i stvaranje centara za gospodarenje otpadom. Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode najavljene su u izmjene modela otkupa ambalažnog otpada te davanje u koncesiju ugostiteljskih i turističkih sadržaja u nacionalnim parkovima. Sve su to bile ključne teme za intervju s ministricom zaštite okoliša i prirode, Mirelom Holy

Nacrt prijedloga novog Zakona o otpadu predstavljen je prije nekoliko dana, a glavna mu je novost, bar što se građana tiče, obveza primarne selekcije otpada na mjestu nastanka i naplata odvoza prema količinu, odnosno volumenu. Vjerujete li u spremnost građana za takve promjene i hoće li im to donijeti veće rashode u kućnom proračunu?

Vjerujem da naši sugrađani i sugrađanke vole Hrvatsku te da osjećaju i osobnu odgovornost za očuvanje okoliša i stvaranje gospodarskih preduvjeta za otvaranje toliko nam potrebnih novih radnih mjesta. Da bismo do toga došli, potrebna nam je primarna selekcija otpada i smatram da to nije jako velika inkomodacija za naše građanke i građane, tim više što će revnom selekcijom otpada direktno utjecati na iznos svog računa za odvoz otpada. Hoće li skuplje plaćati odvoz, u budućnosti će većim dijelom ovisiti, dakle, isključivo o njima.

Koji su vremenski rokovi za potpunu uspostavu sustava primarne selekcije i na koji će način biti educirani te i sankcionirani oni koji 'ne poštuju pravila'?

Do 1. siječnja 2013. mora se organizirati odvojeno sakupljanje biootpada, a do 1. siječnja 2015. mora se osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike i stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, građevnog otpada, otpadnog tekstila i medicinskog otpada. Novčanom kaznom u iznosu od 300.000 do 700.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti ne sakuplja odvojeno. Na jedinicama lokalne samouprave je da osiguraju uvjete za primarnu selekciju te da svojim odlukama o komunalnom redu natjeraju građane i građanke na selekciju otpada. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode će na jesen krenuti s nacionalnom kampanjom u cilju edukacije javnosti za poštivanje Zakona o otpadu. U tom procesu očekujemo i veliku pomoć udruga za zaštitu okoliša te medija.

Napomenuli ste da najsnažniji otpor zakonskim izmjenama gospodarenja otpadom očekujete od jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća. Zašto?

Zato što će to od njih zahtijevati drukčiju organizaciju posla i ulaganja u novi sustav naplate odvoza otpada te uspostavu sustava selektivnog prikupljanja otpada, i to u relativno kratkom roku.

Uz Zakon o otpadu najavljeno je i skoro predstavljanje Strategije gospodarenja otpadom i karta na kojoj će se nalaziti lokacije 11 centara za gospodarenje otpadom te dvije spalionice. Jeste li usuglasili stajališta o tim lokacijama s lokalnim vlastima, udrugama, a ponajprije s građanima?

Prilikom izrade karte gospodarenja otpadom u dijelu lokacija budućih centara za gospodarenje otpadom (CGO) te spalionica koristili smo se cijelim nizom parametara: od ucrtanosti u prostorne planove, visoke pripremljenosti nekih projekata na određenim lokacijama, posebice u dijelu komunikacije s EU-om, okolišnih predispozicija, prometne infrastrukture, udaljenosti od drugih CGO-a te većih gradova i naseljenih mjesta, vlasništva nad zemljištem, do izračuna ekonomske opravdanosti neke lokacije. Nismo usuglašavali stajališta s lokalnim vlastima, udrugama te građanima i građankama jer se ove lokacije kuhaju po tom receptu već godinama i do sada nismo daleko odmaknuli, a rokovi nas sustižu i plaćat ćemo debele kazne ukoliko se ne trgnemo i ne počnemo raditi. Iskreno, situacija teško da može biti gora od postojeće kada otpad doslovce istovarujemo na ledine. Svjesna sam činjenice da će karta izazvati ogromno nezadovoljstvo mnogih lokalnih sredina zbog 'NIMBY efekta' (Not In My Back Yard – ne u mom dvorištu, op. M. O.), ali tu jednostavno više nema nikakvog prostora za popuštanje.

Prikupljanje ambalažnog otpada i povrat naknade od 50 lipa postali su, nažalost, nekim građanima i primarni izvor prihoda. Namjeravate li mijenjati postojeći model svjesni činjenice da je taj 'posao' postao i socijalna kategorija?

Postojeći model će se sigurno promijeniti, i to paralelno sa Zakonom o otpadu. Na koji način, javnost će uskoro saznati.

Planirate li (i kada) uvesti naknadu za korištenje plastičnih vrećica?

Da. Paralelno sa Zakonom o otpadu. Više neće biti dopušteno besplatno dijeljenje vrećica u trgovinama i na tržnicama.

186760,181765,186153,183266Najavljena je i nužnost saniranja svih odlagališta otpada u Hrvatskoj do 2018. godine te uvođenje integriranog sustava gospodarenja otpadom. Na koji će način biti sanirano odlagalište azbesta u Kaštel Vranjicu i je li okončana sanacija Obrovca?

Nijedan od spomenutih projekata sanacije tzv. crnih točaka, odnosno lokacija industrijskog onečišćenja, a to treba razlikovati od sanacije odlagališta komunalnog otpada, nije dovršen. Nakon što nova osoba dođe na čelo Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a to bi trebalo biti u sljedećih dva tjedna, Fond i Ministarstvo napravit će reviziju ovih projekata i temeljem tih revizija odlučiti o nastavku sanacije ovih crnih točaka.

Uz problem sanacije Obrovca vezane su i optužbe za neke kriminalne radnje, pa me zanima jeste li konačno podvukli crtu pod (ne)učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost? Konkretnije, koje je projekte Fond uspješno odradio, a što su bili očiti propusti?

Crta još nije podvučena. Treba razlikovati postupke pravosudnih tijela, od postupanja Ministarstva kao tijela izvršne, a ne kaznene vlasti.

Ovih je dana aktualizirana i priča o energetskoj budućnosti Hrvatske. Studija o utjecaju na okoliš za treći blok TE Plomin vraćena je na doradu. Kakav je stav Ministarstva zaštite okoliša i prirode o pogonskom energentu za tu termoelektranu?

Svjesni smo nužnosti diversifikacije energetskih izvora u području tzv. velike energetike, pa se u tom smislu a priori ne protivimo ugljenu kao energentu. Na listi najboljih raspoloživih tehnologija postoji i cijeli set tehnologija na ugljen. Na Ministarstvu je da osigura poštivanje svih zakonom propisanih standarda zaštite okoliša bez obzira radilo se o obnovljivim izvorima energije (OIE), tehnologiji ugljena ili plina i upravo zbog tih razloga studija je vraćena na doradu kako bismo osigurali upravo to – poštivanje standarda zaštite okoliša.

'Što prije povećati postotak obnovljivih izvora energije'

Općenito, kako vidite energetsku budućnost Hrvatske – je li to isključivo korištenje obnovljivih izvora ili njihova kombinacija s fosilnim gorivima?

Iako zagovaram što je moguće veće korištenje obnovljivih izvora, u ovom trenutku ne možemo očekivati isključivo korištenje OIE. Kako sada stvari stoje, EU će uskoro prihvatiti nove energetske ciljeve vezane uz postotak obnovljivih izvora do 2050. godine: do 2030. 40 posto OIE, do 2040. 60 posto, a do 2050. godine čak 80 posto OIE. Tako zahtjevni planovi stavljaju Hrvatsku s trenutnim postotkom od 1,7 posto OIE u ukupnoj energetici prema metodologiji EU-a na veliku kušnju. Bit će nam lakše, u svakom slučaju, ukoliko što ranije krenemo tim pravcem, i to korištenjem domaće industrije i znanja.

Nedavno je najavljena i ideja davanja u koncesiju turističkih i ugostiteljskih sadržaja u nacionalnim parkovima. Hoće li središnja Nacionalna parkovna agencija biti dovoljan jamac očuvanja zaštićenih područja?


Hoće. Trenutna situacija u parkovima je loša jer parkovi ne funkcioniraju kao zaštićena područja prirode, već su često krave muzare lokalnih političkih šerifa. Umjesto da se novci od ulaznica koriste za financiranje projekata zaštite prirode, troše se za pokrivanje rupa ostvarenih u turističkim djelatnostima te za financiranje projekata koji nemaju ama baš nikakve veze sa zaštitom prirode, primjerice financiranjem lokalnih nogometnih i košarkaških klubova i slično. Takva praksa ne smije se nastaviti i zbog toga osnivamo Nacionalnu parkovnu agenciju po uzoru na onu u SAD-u.

Na koji će se način raspolagati sredstvima prikupljenim od koncesija i kako planirate obuzdati želju koncesionara za što većom zaradom mogućom izgradnjom dodatnih uslužnih i smještajnih kapaciteta?

Koncesijskim ugovorom koncesionari će biti prisiljeni održivo upravljati hotelima i ugostiteljskim objektima jer se radi o područjima pod najvišom zakonskom zaštitom, a što trenutno nažalost nije slučaj. Ukoliko se ne budu pridržavali tog kriterija, izgubit će koncesiju. Vrlo jednostavno.

Iako turizam Hrvatskoj donosi znatne proračunske prihode, postoji li bojazan od ekološke štetnosti te djelatnosti, odnosno podaci o povećanom trošenju energije i vode, komunalnom otpadu te šteti od 'kruzerskog' tipa turizma?

To je točno jer Hrvatska uglavnom razvija masovni turizam koji nije prijateljski prema okolišu. Zbog toga bi strateški trebali razvijati tzv. održive turističke projekte, tim više što to postaje trend među razvijenim zemljama i među zahtjevnijim turistima veće platežne moći.

Na kraju, aktivnosti koje u svojoj nadležnosti ima Ministarstvo zaštite okoliša i prirode često se označavaju i iznimno važnima za budućnost Hrvatske – ne samo u ekološkom i zdravstvenom, nego i gospodarskom aspektu. Vjerujete li u 'buđenje svijesti' hrvatske javnosti o vrlo bitnim pitanjima koja pokušava riješiti Vaš resor?

Presudno je da Vlada pokaže jasnu i nedvosmislenu političku volju za usmjeravanje Hrvatske u pravcu 'zelenog razvoja'. Investitori i ukupna javnost će slijediti taj smjer, u to ne sumnjam, ali tu nije dovoljno samo djelovanje Ministarstva zaštite okoliša i prirode. To mora biti opredjeljenje cijele Vlade, a na temelju dosadašnje suradnje s premijerom i kolegama ministrima i kolegicama ministricama sigurna sam da to i jest opredjeljenje cijele Vlade. U tom smislu sam uvjerena da će i Ministarstvo koje vodim biti jedno od značajnijih tzv. investicijskih ministarstava. Očekivanja su velika i nadam se da ću ih većim dijelom i ispuniti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još