'Ne vidim nikakav poseban razlog, osim da na bilo koji prijedlog Vlade o nečemu što se tiče djelatnosti Crkve kao institucije, Crkva uvijek i reagira. Bila je to jedna uobičajena i očekivana reakcija, premda potpuno bespredmetna, jer se radi samo o tehničkim izmjenama i promjenama školskog rasporeda', ukazuje bivši veleposlanik Ivica Maštruko

HBK je, naime, na Veliki petak od premijera Zorana Milanovića zatražila očitovanje o preporuci ministra obrazovanja Željka Jovanovića koji je predložio drukčije školske rasporede u školama koje pohađaju i oni učenici koji ne prate vjeronauk. U Hrvatskoj je 15 posto učenika koji ne idu na vjeronauk pa su često slobodne sate provodili na školskim hodnicima ili knjižnicama.

Reagirao je predsjednik HBK, mons. Marin Srakić upozorivši da se krši jedan od četiri ugovora potpisanih između Svete Stolice i Republike Hrvatske, jer ih ministar Jovanović nije konzultirao o pitanju izvođenja nastave vjeronauka. Nadbiskup Srakić podsjetio je kako se vjeronauk izvodi pod istim uvjetima kao i ostali obvezni predmeti.

'Ne radi se ni o kakvim značajnim ili velikim pitanjima, odnosno diranju u ugovor sklopljen između Svete Stolice i države, nego o tehničko-organizacijskim pitanjima, jer jedan dio učenika ne polazi vjeronauk i zašto bi, kad se može to riješiti da vjeronauk bude prvi ili posljednji sat, negdje zapinjalo', smatra Ivica Maštruko.

Po njemu bi reakcija bila opravdana da se 'postavilo pitanje treba li, uopće, vjeronauk biti u školi ili da oni koji žele slušati ga idu u crkvu'. 'To je drugo pitanje i ovdje se ne dira u bit problema. Pitanje vjeronauka je regulirano međunarodnim ugovorom i tu Vlada ne može intervenirati', kazao je Maštruko.

Odbacuje pomisao da se iza svega krije odgovor hrvatskih biskupa na 'potiho' premijerovo upozorenje da će se pratiti kako se troši novac koji se iz državnog i lokalnih proračuna izdvaja za neprofitne organizacije, uključujući i Crkvu.

Za političkog analitičara Žarka Puhovskog 'izvan diskusije' je pitanja ima li Vlada legalno i legitimno pravo kontrolirati novac koji ide iz državnog proračuna, uz napomenu kako je i 'logika stvari da onaj tko dobiva novac iz javnih, pa i privatnih fondova, preuzima obvezu da o tomu izvještava onoga od koga je novac dobio'.

'Hrvatska država se od početka ponašala veoma nekorektno u pravnom smislu, jer je, na prvom mjestu, potpisala ugovor s Vatikanom koji je, po mom uvjerenju, protivan nacionalnim interesima Hrvatske. Nakon toga nije koristila ni ona mala prava koja taj ugovor daje, a to je prije svega – kontrola sredstava, jer onaj tko daje sredstva ima pravo kontrolirati njihovo trošenje', upozorio je Puhovski.

Kad je realiziranje nastave vjeronauka kao izbornog predmeta, napominje kako 'nisu izvedene sve konzekvence'. 'I sad kad se o tome govori, Kaptol se zapravo poziva na tzv. stečena prava, jer smatraju da se vjeronauk ne može tretirati kao drugi izborni predmeti, što je formalno govoreći – naprosto besmislica', rekao je Puhovski.

Zahtjev za očitovanjem premijera Milanovića o organiziranju nastave vjeronauka ocjenjuje kao 'pokušaj neke vrste pritiska na Vladu'. Smatra da Kaptol 'polazi od toga da im je u pravilu bilo lakše s lijevim vladama, jer one imaju neku vrst kompleksa prema vjeri, dok Sanader, recimo, takav kompleks uopće nije imao'.

'Kaptol je problem podignuo na višu razinu i ne razgovara s ministrom obrazovanja, nego s premijerom koji je, po mom sudu, veoma inteligentno rekao da će odgovoriti interno i da se ne želi dopisivati. Premijer se ponaša koliko je moguće povučeno, čak defanzivno, jer se Vlada osjeća nedovoljno sigurnom u odnosu spram Kaptola i onda nastoji biti manje oštra', smatra Žarko Puhovski.

Na upit očekuje li nastavak nesuglasica na relaciji Kaptol – Banski dvori, odgovara negativno prognozirajući kako će se 'stvar smiriti'. Procjenjuje da će za otvaranje nesporazuma 'za nekoliko mjeseci biti nekog drugog povoda' zaključujući da će takve situacije 'u valovima dolaziti'.