Hrvatska UGLJEN, SUNCE, VJETAR

Kakva je energetska budućnost Hrvatske?

Konačni odgovor na pitanje koje će pogonsko gorivo, ugljen ili plin, koristiti buduća termoelektrana Plomin C, postaje i svojevrsni signal u kojem će smjeru biti okrenuta energetska budućnost Hrvatske. Dok se, posve logično, zelene udruge zalažu za obnovljive izvore, energetski stručnjaci smatraju takvo rješenje prihvatljivim, ali i upozoravaju da je nužan 'backup' u elektranama koja će za pogon imati fosilna goriva

Činjenica da je na doradu vraćena Studija utjecaja na okoliš trećeg bloka termoelektrane (TE) kod istarskog Plomina, vrijednog čak 800 milijuna eura, samo je stvorila priliku za svojevrsni time-out u raspravama o tome koje pogonsko gorivo – uvozni ugljen, plin ili biomasa odabrati za taj objekt.

Poučeni dosadašnjim iskustvima, građani koji žive u okolici TE se protive i pomisli o ugljenu jer su zdravstvenih problema imali i previše, okoliš im je gotovo uništen, a ponovno im prijete – dim, pepeo i šljaka. Ukazuju i na ekonomsku opravdanost jer samo nekoliko kilometara od buduće elektrane prolazi plinovod, dok bi se sav ugljen morao uvoziti.

Energetska učinkovitost za uštede i radna mjesta

Jedna od energetskih smjernica vlade Zorana Milanovića je i program energetske učinkovitosti koji bi samo ove godine mogao biti 'težak' 800 milijuna kuna.

Po mišljenju ministra graditeljstva Ivana Vrdoljaka, projekti obnove javnih, a kasnije i stambenih zgrada, kako bi se spriječio gubitak energije i ostvarile uštede, mogli bi postati i 'izvozni potencijal'. Osim obnove 11.000 zgrada i pokretanja graditeljskog sektora, planirano je i otvaranje velikog broja radnih mjesta.

'Kroz energetsku učinkovitost otvara se prostor i za gradnju obnovljivih izvora energije. HEP će se snažnije uključiti u taj proces i ući u razvoj pametne mreže, odnosno ugradnju pametnih brojila. Osim smanjenja potrošnje, potrošači mogu i sami proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora i tako ostvariti dodatni izvor prihoda', najavio je direktor HEP-a Zlatko Koračević.

Slično razmišljaju i ekološke udruge, pa Eko Kvarner poziva na primjenu 'za okoliš prihvatljivih energenata', dok je Zelena akcija održala i performans na Markovu trgu. Upozorili su da im Vlada nije odgovorila na upit o gradnji Plomina C te goriva i tehnologije koja će se koristiti.

'Dobili smo novu vladu i fosilna rješenja jer nam davno odbačeni projekt velike TE na ugljen snage 50 megavata nude kao viziju razvoja, što je u jasnoj suprotnosti s postojećom prostorno-planskom dokumentacijom i na županijskoj, i na nacionalnoj razini', upozorava Toni Vidan iz Zelene akcije.

Iako Energetska strategija iz 2002. godine nije predviđala gradnju TE na ugljen do 2020, ni nuklearne elektrane uopće, Zelena akcija u svom Stajalištu o energetskoj politici RH upozorava da je nova strategija od prije tri godine odredila hrvatsku budućnost na području energetike malo drukčije.

Tim dokumentom planirana je gradnja dviju TE na ugljen, otvorena mogućnost gradnje 'nuklearke' te uvrštavanje hidroelektrana u cilj o ostvarenju udjela od 20 posto obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom sustavu. No, na sreću ili nesreću, nijedna od strategija nije dobila okvir za provedbu.

'Nijedna vlada nije napravila program provedbe na temelju energetskih strategija koje su napravljene, pa nije napravljen taj drugi korak, a to je realizacija', upozorio je ovih dana na HTV-u Igor Dekanić s Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Energetski stručnjaci priznaju da je Hrvatska veliki uvoznik energije jer se uvozi više od 50 posto potreba za energentima – odnosno struje u vrijednosti dvije milijarde kuna, cjelokupne potrebe za ugljenom, velike količine nafte i plina, no to nije ništa dramatičniji pokazatelj u odnosu na druge europske zemlje niti su druge zemlje u svijetu u boljoj situaciji.

Ipak, energetska neovisnost još je daleko, pa stručnjaci napominju da je budućnost nužno planirati na kombinaciji fosilnih goriva i obnovljivih izvora, prije svega energije koju daje Sunce, vjetar te poljoprivredna i šumska biomasa. Osim velike perspektive solarne energije, šansa je u neobrađenih milijun hektara poljoprivrednih obradivih površina te velikim šumskim prostranstvima.

'Trenutno nije moguće planirati energetsku budućnost bez fosilnih goriva, no termoelektrane će morati riješiti problem CO2. Svi programi koje EU organizira predlažu rješenja u kombinaciji fosilnih goriva s obnovljivim izvorima ili da to bude kombinacija nuklearnih elektrana i obnovljivih izvora. Sami obnovljivi izvori nisu u mogućnosti riješiti energetske probleme', smatra Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

182310,184858,184472,182134Slično razmišlja i Ivica Jakić, konzultant za energetiku koji 'kruh zarađuje' u Austriji i Švicarskoj, pa navodi da 'bez ozbiljnih termoelektrana Hrvatska nema budućnosti'. 'Da bi se pustila neka vjetroelektrana ili solarna elektrana, morate imati backup u termoelektrani. Ne možete puštati elektrane koji imaju prirodne i obnovljive izvore, a da nemaju sekundarnu zaštitu', upozorio je Jakić gostujući nedavno na HTV-u, u emisiji 'Puls Hrvatske '.

Uz termoelektranu na ugljen (ili plin) kod Plomina, predlaže i po jednu sličnu elektranu kod Vukovara ili Metkovića, elektranu na plin kod Slavonskog Broda te 'možda još jednu hidroelektranu na Dravi te malu hidroelektranu na Cetini'. 'Rješenje bi bilo i jedna elektrana na biomasu u Istri koja će davati električnu energiju, toplu vodu i pogon za klimauređaje', procjenjuje Ivica Jakić.

Po mišljenju 'zelenog aktivista' Tonija Vidana, takav je stav 'potpuno ispravan za prošlo stoljeće', odnosno za vrijeme, kako kaže, 'kad su ti stručnjaci bili mladi inženjeri'. Napominje da je investicija od skoro milijardu eura u projekt koji bi trebao biti dohodovan 40 godina loše rješenje jer će već za pet do 10 godina električna energija iz solarnih panela biti jeftinija od struje dobivene iz termoelektrane na ugljen.

Vjetroelektrana u Tovarniku

Njemački investitor Gerd Vogt najavio je nedavno u Tovarniku investiciju od 150 milijuna eura u najmanje 10 solarnih parkova koje u idućih pet godina namjerava graditi diljem Hrvatske. 'Jedna od prvih investicija u Hrvatskoj je ulaganje u solarni park površine 10 hektara u Poslovnoj zoni u Tovarniku', najavio je Vogt rekavši da je tvrtka kojoj je suvlasnik već izgradila slične parkove u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Belgiji i Luksemburgu.

Energetski ciljevi EU-a predviđaju da najmanje 20 posto utrošene energije bude dobiveno iz obnovljivih izvora energije te porast za isti postotak energetske učinkovitosti do 2020. godine.

Ipak, eko-udruge brine činjenica da, kad je konkretno riječ o Plominu C, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić ponavlja da će gradnja novog bloka početi sigurno početi uskoro, bez obzira što 'ne može proći ni običan upravni postupak Procjene utjecaja na okoliš'.

I iz jednog drugog ministarstva, onog koje skrbi o zaštiti okoliša i prirode, poručuju da su, uz razumijevanje stajališta nevladinih udruga koje se protive ugljenu kao energentu, svjesni da Hrvatska 'ne može dozvoliti da velike energetske projekte planira isključivo na plinu kao energentu'.

'Smatram da nam je potrebna i jedna termoelektrana na ugljen, ali pritom je presudno pitanje tehnologije i načina realizacije te tehnologije kako ne bismo imali neke loše posljedice na zdravlje ljudi i okoliš', poručila je ministrica Mirela Holy.

Krug se očito zatvara u Plominu jer do 2015. godine s radom prestaje blok A postojeće termoelektrane. Do tada će je zamijeniti Plomin C uz prethodno dobiveni odgovor – ugljen ili plin?
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još