Hrvatska MIKULIĆ ODGOVARA PRIMORCU

'Vlada je fakultete natjerala na eksploataciju studenta'

  • Autor: tportal.hr
  • 24.4.2009 12:08:53
  • 24.4.2009 11:04:10

Izjave ministra Dragana Primorca dočekane su na nož među profesorima i studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Profesor Borislav Mikulić s Odsjeka za filozofiju tako se oštro suprotstavio ministru Primorcu i podržao studente

'Ministarstvo i ministar traže žrtvenog jarca. Ako je već istaknuo da je američki profesor, trebao je biti pametniji i imati više stručnih i političkih kompetencija te imati sposobniji PR. Studenti bi, kao i sveučilišta, morali tražiti odgovor od Radovana Fuchsa i Bonaccija zbog vrijeđanja, a od ministra Primorca za nečinjenje. Ministar nedvojbeno svoje nesnalaženje kompenzira autoritarnošću svoje ministarske pozicije i svaljuje krivicu na sveučilišta i fakultete iako ni on ni prethodni ministar Flego nisi poduzeli ništa kod povisivanja školarina, nego su se izvlačili na autonomiju sveučilišta', ističe Mikulić, osvrnuvši se i na izjavu ministra Primorca da Ministarstvo i Vlada nemaju ništa s naplaćivanjem školarina.

Nikola Vilić / CROPIX
Hoće li se Primorcu njegovo žongliranje sa studentima i visokim obrazovanjem razbiti o glavu?
'To je potpuno lažan argument jer je država osnivač i vlasnik sveučilišta i ona mora regulirati školarine. Ovako je fakultete natjerala na eksploataciju studenata, a studente izručila eksploataciji od strane fakulteta. Naime, čak se i razvojni projekti u znanosti pojedinih fakulteta financiraju od školarina. Što se tiče izjave ministra Primorca da su on i premijer Sanader već prije pet godina tražili besplatno školovanje za sve, to je blasfemična laž. Cijela javnost je svjesna tko je provodio kakvu politiku, a usprkos zahtjevima fakulteta, financijska potpora provedbi Bolonjskog procesa je sasvim nezadovoljavajuća. Pozivam studente da ne nasjedaju ministrovim slatkim dodvoravanjima u titoističkom stilu', izjavio je Mikulić, a izvještava Novi list.

Predstavnici studentskog prosvjeda na Filozofskom fakultetu u Zagrebu izjavili su da ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac svojom izjavom prebacuje odgovornost na upravu fakulteta.

Komentirajući Primorčevu izjavu da bi im prodekan trebao vratiti školarine, ustvrdili su da oni ne žele da im se vrate školarine, već im je jasno da fakulteti ne dobivaju dovoljno od Ministarstva da se školarine ne bi trebale plaćati. Studenti su u svom proglasu naveli i da je uvođenje Bolonjskog procesa označilo ulazak u eru globalizacije visokog školstva, u kojoj je znanje postalo u prvom redu tržišno zanimljiva roba koja dezintegrira višestoljetne osnove europskog studija.

Medijske napise o tome da političke stranke manipuliraju studentima nazvali su 'svjedočanstvom mizerije medija koji ne znaju misliti izvan okvira stranačkih podmetanja i podvala'. Naime, Jutarnji list je 23. travnja 2009. objavio nepotpisani članak pod naslovom Pritisnite Vladu HDZ-a te najavu istog na naslovnici Jutarnjeg lista pod naslovom Macanovi tajni poslovi – Promotor SDP-a i Keruma dijeli savjete u pobuni na Filozofskom u kojem su izneseni netočni navodi vezani uz bivšeg Račanovog glasnogovornika Krešimira Macana, direktora i starijeg partnera tvrtke Manjgura d.o.o.

'U SDP-u me ne mogu vidjeti živa nacrtana već dvije godine, a sada odjednom ispada da vodim studente protiv HDZ-ove vlade u ime i za račun SDP-a. Ovo je priča o tome kako dospjeti na naslovnicu Jutarnjeg, a dobit ćete i šprancu za sve ispravke koje ćete morati pisati u budućnosti nekom mediju, jer nam je to postalo svakodnevnica. Ono provjeri dva izvora, nazovi drugu stranu pomalo postaje prošlost u našim medijima, pa nije ni čudo da se novine sve manje prodaju. Svugdje bi na svijetu vijest bila da studenti mirno prosvjeduju i traže besplatne školarine, a ne da sam ja napisao tri prosto proširene rečenice prodekanu Filozofskog fakulteta Damiru Borasu', kazao je Macan u svom demantiju.

Dok Jutarnji list podcjenjuje snagu studentske akcije, pobuna koju su prije pet dana započeli studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta proširila se i na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu te  filozofske fakultete u Zadru, Rijeci, Splitu i Osijeku. Potporu kolegama dali su i studenti osječke Učiteljske i Pedagoške akademije te Ekonomskog fakulteta.

Predsjednik države Stjepan Mesić poručio je da 'kao pripadnik generacije koja je studirala besplatno razumije studentske zahtjeve i načelno ih podržava'. Doduše, kazao je Mesić, treba vidjeti kakve su trenutačne mogućnosti i poručuje da bi trebalo jasno razjasniti tko i po kojim kriterijima može besplatno studirati. 'Sa studentima svakako treba sjesti za stol i razgovarati', kazao je Mesić, prenosi Novi list.

Riječki nadbiskup Ivan Devčić založio se za to da se studentski problemi rješavaju dijalogom i da se ne guraju pod tepih, kao i da se, ako za to postoje mogućnosti, studentima izađe ususret u njihovim zahtjevima. 'Treba nam biti interes da svatko može studirati jer Hrvatska zaostaje za mnogim zapadnim zemljama po broju visokoobrazovanih', kazao je Devčić.

Studenti su dobili i javnu podršku više relevantnih sindikalnih organizacija. Na skupu sindikata javnih službi koji 12. svibnja kreću u štrajk, gostovali su i predstavnici pobunjenih studenata zagrebačkog FF-a.

'Studenti Filozofskog fakulteta podržavaju zahtjeve sindikata javnih službi i, ako treba, marširat će s njima na Trg', rekla je predstavnica studenata na sindikalnoj tribini i zaradila gromki pljesak. Podršku studentima pružio je i Studentski zbor PMF-a, a sindikati javnih službi u četvrtak su na Filozofski poslali – doručak.

Od 2003. godine broj studenata u Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva znanosti, povećan za oko 41 tisuću, a u posljednje tri godine broj onih koji besplatno studiraju narastao je za 20 tisuća. Uz potporu države studira 60 posto studenata, odnosno njih 80 tisuća, dok ostali studiraju za osobne potrebe. U sustavu visokog obrazovanja, kažu u MZOS-u, zaposleno je više od 2.300 osoba. Proračun za visoko obrazovanje iznosi 2,7 milijardi.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još