SAMO NA MJESEC DANA

Vlada zamrznula cijenu plina za povlaštene kupce

29.03.2012 u 11:43

Bionic
Reading

'Prošlo je 100 dana, jedno obično prolazno vrijeme i ništa više. Premalo da bismo govorili laude o sebi. Premalo i prekratko da bismo izvlačili ikakve velike zaključke. Idemo raditi i donositi odluke. I kad donosimo nepopularne odluke koje ljudima kratkoročno ne čine dobro, mi mislimo da će im dugoročno donijeti boljitak', kazao je premijer Zoran Milanović u uvodu sjednice Vlade, na kojoj je jedna od najvažnijih odluka bila ona o zamrzavanju cijene plina za povlaštene kupce

Vlada je odlučila da cijene plina za povlaštene kupce u sljedećih mjesec dana ostanu na razini dosadašnjih. 'Javnost je već obaviještena da se priprema povećanje cijena energenata na koje zbog porasta na svjetskom tržištu ni uz najbolju volju ne možemo utjecati. Zato smo odlučili još mjesec dana držati istu cijenu plina za povlaštene kupce', obrazložio je Odluku o najvišoj razini cijene plina za povlaštene kupce prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Najviša cijena plina za gospodarstvo, odnosno za industriju tako će idućih mjesec dana ostati 2,13 kuna po prostornom metru.

Vlada je, osim toga, na sjednici smanjila naknade za organiziranje tržišta električne energije i tržišta plina. Opskrbljivači, trgovci i proizvođači će ubuduće Hrvatskom operateru tržišta energije prijavljivati naknadu od 0,14 kuna/MWh prodane električne energije umjesto dosadašnjih 0,29 kuna/MWh, dok će godišnje za sudjelovanje na tržištu električne energije plaćati 10 tisuća kuna. Samanjenje naknade, pojasnio je Čačić, 'smanjit će tropkove nadogradnje', te pomoći konkuretnosti hrvatskog gospodarstva.

Što se pak tiče plina, naknada za organiziranje tržišta plina bit će 0,0576 kuna/MWh plina koji je izmjeren na izlazima iz transportnog sustava, dok je godišnja naknada za sudjelovanje na tržištu plina u Hrvatskoj također 10 tisuća kuna.

Pozornost je na sjednici Vlade izazvalo i godišnje izvješće o stanju javnih projekata koji se financiraju zajmovima Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) ili koje financiraju Europska investicijska banka (EIB), Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) ili Europska banka za razvoj i obnovu (EBRD).

'Ne možemo biti zadovoljni', kazao je uvodno ministar financija Slavko Linić

Svoje nezadovoljstvo potkrijepio je i primjerima - od 25 milijuna eura za modernizaciju Porezne uprave iskorišteno je 28 posto i sve je zastalo, od 41 milijuna sredstava za izgradnju splitske obilaznice povučeno je 10 milijuna eura, od 100 milijuna za Luku Zadar nije iskorišteno ni 20 milijuna eura, za revitalizaciju kulturne baštine u Iloku od 316 milijuna povučeno je njih 169, iz sredstava za Dina Petrokemiju nije povučeno ništa, a za projekte IPA i ISPA od 200 milijuna eura zasad je povučeno tek 60 milijuna eura.

Zbog ovakvog lošeg povlačenja sredstava, Linić je predložio da se od nekih projekata i odustane ako treba, pogotovo jer bi nas EIB zbog kašnjenja u povlačenju sredstava mogao kazniti i naknadom. Nakon njegovog izlaganja, premijer Milanović samo je kratko kazao da će se 'ovaj put suzdržati od komentara'.

O sredstvima iz Europe bilo je riječi i prilikom usvajanja prijedloga evaluacijske strategije za europske strukturne instrumente. 'Nalazimo se godinu dana pred ulazak u Europsku uniju i pred prijelaz iz IPA europskih fondova na strukturne i kohezijski fond. Što to za Hrvatsku znači najbolje govori brojka da u ovom trenutku Hrvatska godišnje ima mogućnost korištenja 150 milijuna eura, a da već u drugoj polovici 2013. taj iznos ide na 450 milijuna eura, a da će 2014. taj iznos prelaziti milijardu eura', kazao je potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Branko Grčić

Grčić je o fondovima progovorio i u sklopu izvještaja o zaključcima i preporukama Nadzornog odbora za praćenje provedbe programa IPA u Hrvatskoj, čiji je sastanak održan sredinom srpnja prošle godine.

'U okviru IPA programa od 2007 do 2011. na raspolaganju smo imali 668 milijuna eura, a od toga je do kraja 2011. ugovoreno 276 milijuna eura, što je 42 posto ukupne alokacije. Do sada je isplaćeno 138 milijuna eura ili oko 21 posto ukupne alokacije. Procjena je je li to dobar rezultat ili nije, problema očito ima. U nekim segmentima imamo značajnih problema i to posebno s pripremom projekata na vrijeme i način na koji je to važno u smislu povlačenja sredstava', izdvojio je Grčić neke zanimljive podatke.

Vlada je na sjednici donijela i odluku kojom je Općini Donji Lapac odobreno je 542.000 kuna na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna za podmirenje obveza za utrošenu električnu energiju.