ODLUČNO 'NE' NASILJU

Zašto trebamo stati u obranu homoseksualaca

24.03.2012 u 08:00

Bionic
Reading

Dok Ujedinjeni narodi preporučuju podržavanje javne informativne kampanje za borbu protiv homofobije i transfobije, a posebice kampanje protiv homofobije u školama, a Crna Gora se bavi mišlju izmjene Ustava zbog gay brakova, u Hrvatskoj opet zastrašujući pozivi na linč i nasilje nad ljudima samo zato što su drukčije seksualne orijentacije. Međutim, srž cijeloga problema zapravo leži u tome što je homofobija samo varijacija na temu

Facebook grupa Ulicama Splita grada krv će liti gay parade neće biti (privremeno) je uklonjena iz virtualnog svijeta i policija tvrdi da pokušava naći tko je taj nepoznat netko koji je pokrenuo grupu, kako rekoše u policiji, 'spornoga naziva', a koji je oko dva mjeseca prije održavanja drugoga splitskog Pridea krenuo stvarati atmosferu u kojoj će ponovno razbijanje glava koje drukčije misle, a pod krinkom nove runde moralne obnove biti odlična razonoda jednog sunčanog prijepodneva.

Organizatori ST Pridea, udruge Iskorak, Kontra i Domine, međutim, upozoravaju da je i prošle godine uoči prve splitske povorke ponosa, koja se naposljetku pretvorila u polje kaosa, grad pod Marjanom u sličnom ozračju dočekivao gay paradu. 'I tada su postojale slične Facebook grupe, grafiti i leci po cijelom Splitu, kojima se pozivalo na nasilje prema nama', podsjeća Sanja Juras iz Kontre. 'Tražili smo od Državnog odvjetništva i policije istragu o tome i da nas izvijeste o rezultatima, ali do dana današnjega nismo dobili nikakve odgovore. Mi i opet dokumentiramo svaki poziv na nasilje i o svemu obavještavamo DORH', kaže Juras.

Ostojić slaže povorku ponosa, ali organizatore ignorira?

Dobili su poziv od Grada Splita na sastanak o Prideu, doduše, na inicijativu organizatora, a pisali su i MUP-u, no ministar ih, kaže, ignorira, premda će na sastanku s Gradom biti prisutni i predstavnici policije. 'Imamo Ustavom zajamčeno pravo na mirno okupljanje i tražimo od Vlade Republike Hrvatske da nam ga zaista i omogući', poručila je Juras. Ministar Ranko Ostojić, podsjetimo, oglasio se oko ST Pridea tako što je sam odbio izjasniti se hoće li biti u povorci te je umjesto toga lopticu prebacio na gradonačelnika Željka Keruma, rekavši da bi 'on trebao biti na čelu povorke', na što se Kerum brže-bolje oglasio priopćenjem u kojem Ostojiću predbacuje što se 'umjesto da smiruje napetosti i radi na jačanju sigurnosti građana kad je u pitanju različitost, bavi delegiranjem osoba u povorku'.

U nužno potrebnom odmaku od besmislenog prepucavanja dvojice političkih protivnika, profesor splitskog Pravnog fakulteta i jedan od sudionika prošlogodišnje povorke Nikola Visković vjeruje i nada se da se tadašnja situacija neće ponoviti te poziva na dobru pripremu osiguranja s obje strane, kako policijske, tako i organizatorske. Nikako ne misli da bi povorku trebalo odgoditi i napominje da će uvijek pružati podršku i sudjelovati u njoj, ali promišlja i o različitim mogućnostima u pogledu mjesta održavanja skupa, kao i o mogućoj eskalaciji nasilja, ali povezanoj sa socijalnim nezadovoljstvom zbog kojega su ljudi skloni iskaliti se na bilo kome ili bilo čemu.

Gdje počinje crta obrane samoga sebe i svojih najbližih?

Problem diskriminacije i netolerancije u ogledalu poput bumeranga pokazao se na najgori mogući način upravo ovih dana: 'Stravične vijesti iz Francuske, kao i one od prije par mjeseci iz Norveške, svjedoče da među nama žive pojedinci čiji je pogled na svijet zaslijepljen zločinačkom ideologijom i koji ne žele ostati samo na riječima, skriveni iza neprobojnih nickova ili zaklonjeni od pogleda javnosti. Jednako tako vidimo i da represivni odgovor države dolazi prekasno kad su žrtve već oplakane. Nije li vrijeme da se upitamo - a što je s prevencijom? Zašto se, recimo, od zadnje povorke u Splitu od strane političkih stratega nije donijela nijedna nova odluka kojom bi se potaknuo odgoj i edukacija na tu temu te zašto je potpuno izostala i edukacijska uloga medija, već pitanja i rasprave kreću kada se procijeni tržišni interes?' pita se sociolog Renato Matić

'Mislim da smo u demokratskom smislu svi previše komotni, nezainteresirani i opasno pasivni. Je li tako teško povezati spoznaju da svatko do nas u svakom trenutku života može doći u situaciju u kojoj će trebati pomoć i podršku drugih. Ne samo kao sociologa kojemu je profesionalni izbor promišljati i interpretirati stvarnost, već kao građanina i prije svega branitelja, užasava me zaključak da od rata u kojemu smo svi bili izloženi prijetnji nasilja i diskriminacije, nismo naučili da crta obrane samoga sebe i svojih najbližih počinje tamo gdje je bilo tko drugi izložen bilo kakvoj prijetnji i nasilju zato što je osoba koja na svoj način živi, izgleda, misli ili voli. Ako to danas ne možemo shvatiti, sutra, kada bilo kome od nas zaprijeti zlo, neće biti nikoga da stane uz nas', upozorava Matić.

'Obitelj i škola kao ključni oblikovatelji mladeži zakazali uz asistenciju Crkve'

Na izostanak onog najvažnijeg – odgoja i obrazovanja u obitelji i školi – upozorava i jedan od organizatora zagrebačkog Pridea Marko Jurčić: 'Nije bitno samo poslati policiju da hapsi ljude zbog Facebooka, premda ovo definitivno povlači kaznenu odgovornost zbog govora mržnje i time bi se poslalo poruku o prihvatljivosti i neprihvatljivosti, a vidjeli smo gdje nas je prošle godine doveo izostanak sličnih akcija. Važna je edukacija i odgoj o antidiskriminaciji i toleranciji jer među onima na Facebooku mnogo je mladih i maloljetnika, a taj je segment obrazovanja zapostavljen posljednjih 20 godina u školama te nikako ne treba zaboraviti ni mnoge izjave koje su dolazile iz crkvenih krugova.' Dovoljno je samo sjetiti se one iz Hrvatske biskupske konferencije da 'Crkva ne odobrava nasilje, ali razumije nasilnike'.

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na ovu su temu imali samo kratko poručiti da 'najoštrije osuđuju svaki oblik nasilja, kao i svako pozivanje na nasilje', dok se konkretnije očitovala pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić: 'Nažalost, događanja oko organiziranja ovogodišnje splitske gay parade pokazuju da je potrebna javna osuda društva prema onima koji krše ljudska prava, pozivaju i čine nasilje, diskriminiraju i pozivaju na mržnju, što nas kao društvo čini odgovornim da kontinuirano djelujemo u cilju osvješćivanja javnosti, odnosno, promjene svijesti ljudi u pogledu predrasuda prema osobama s obzirom na njihovu spolnu orijentaciju. Prošlogodišnja splitska gay parada bila je okidač koja je pokrenula cijeli niz državnih aktivnosti vezano za procesuiranje počinitelja, preispitivanje sigurnosnih i organizacijskih čimbenika, do pokretanja aktivističkih kampanja s javnim osobama koje su ukazivale na važnost ljudskih prava i prava na različitost.'

Poziv na ubijanje uvijek traži nove žrtve

Pa ipak, veliko istraživanje GONG-a i Fakulteta političkih znanosti 'Politička pismenost kod mladih u Hrvatskoj i stavovi prema EU-u', provedeno 2010. na uzorku od 999 ispitanika/ica u 43 srednje škole u Hrvatskoj, pokazalo je zabrinjavajuće postotke. Naime, 45,5 posto mladih smatra homoseksualizam nekom vrstom bolesti, a njih 64,3 posto ocjenjuje da bi homoseksualcima trebalo zabraniti javno nastupanje. Uz navedeno, evidentno je zabrinjavajuće visok postotak otvorene homofobije i homofobnih istupa, često uz izostanak jasne javne osude. Zbog svega navedenog, zaključuje Ljubičić, 'pokazuje se potreba za stalnim osvješćivanjem i senzibiliziranjem javnosti o pravima LGBTiQ osoba, kao i implementacije edukativnih sadržaja u odgojno-obrazovni sustav vezano uz spolnu orijentaciju i rodni identitet'.

U tom je smislu govorila i visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Navi Pillay kad je prije desetak dana predstavila prvu studiju ove međunarodne organizacije o pravima i položaju LGBT osoba u svijetu, pri čemu se jedna od preporuka odnosila upravo na podržavanje javne informativne kampanje za borbu protiv homofobije i transfobije, a posebice kampanje protiv homofobije u školama.

Ipak, dok starije kolege iz različitih stranaka redovito na teorijskoj razini deklarativno trube o slobodi, a na praktičnoj bazi šute, čast izuzecima, svoje su stajalište kroz kratko, ali jasno priopćenje samoinicijativno iznijeli mladi hrvatski liberali HSLS-a: 'Slobodna je samo ona zajednica u kojoj je slobodan i svaki pojedinac jer je pojedinac najveća vrijednost društva te se zalažemo za pravo i mogućnost da se u društvu razvijaju sve posebnosti - osobne, kolektivne, regionalne, kulturne, pa tako i one vezane uz seksualno opredjeljenje, a čovjekova neotuđiva prava su fizička i duhovna nepovredivost, sloboda govora, javnog istupanja i udruživanja.'

Stoga šalju apel svim građanima Hrvatske za razumijevanje i toleranciju, uz nadu da uskoro nećemo ponovno morati gledati ružne scene nasilja na ulicama kao što smo ih imali prilike gledati prošle godine u Splitu. Naime, kako su već upozoravale udruge civilnoga društva, jučer se vikalo: Ubij Židove, ubij Srbe, danas: Ubij pedere, tko je sutra na redu?