Hrvatska TAKO JEDNOSTAVNO

Obnovom fasada do 50.000 radnih mjesta?

Logika kojom se vodi hrvatska Vlada je jasna – rekonstrukcijom postojećih objekata u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave, a potom i građana, bit će ušteđena energija, time i novac, te će biti otvorena brojna radna mjesta. Prevedeno u brojke, bit će obnovljeno 11.000 javnih objekata, utrošeno 1,8 milijardi kuna, a posao će dobiti 50.000 ljudi

Posao koji već sada najavljuju kao jedan od ključnih aduta vladajuće koalicije povjeren je Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, a uporište ima u poboljšanju energetske učinkovitosti radnog i životnog prostora u Hrvatskoj.

Procijenjeno je da se u najmanje 11.000 objekata u vlasništvu države, lokalne i regionalne uprave, prosječna potrošnja energije sa sadašnjih 250 do 350 kilovatsati po četvornom metru, nakon obnove, može sniziti na samo 50 do 90 kW/h po 'kvadratu'.

Svim županijama, gradovima, općinama i tijelima državne uprave poslani su već dopisi u kojima im se predlaže kandidiranje zgrada za taj projekt, pa se već u travnju očekuje i raspisivanje prvih javnih natječaja, potvrđeno je iz Ministarstva graditeljstva, uz napomenu kako je ove godine predviđena rekonstrukcija najmanje 500 objekata.

'Prvi kriterij za utvrđivanje prioriteta za obnovu javnih zgrada bit će potrošnja energije, a drugi kriterij predstavljaju prioriteti ili kritične javne zgrade u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave. Prve će na redu biti zgrade u vlasništvu države', potvrdila je Kata Gojević, glasnogovornica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Konkretno, građevinske skele prvo će pred bolnice, a potom i pred dječje domove te druge državne nekretnine. Financijski okvir bit će riješen preko kredita HBOR-a, a kasnije vjerojatno i kroz programe Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i drugih banaka. Za kompleksnije projekte realizirat će se modeli javno-privatnog partnerstva.

Potrošnju u svim javnim objektima u Hrvatskoj prati UN-ova agencija za razvoj (UNDP), pa su tako utvrdili da su 'rekorderi u potrošnji' zgrade i poslovni prostori u vlasništvu Ministarstva zdravlja, konkretno bolnice, a slijede MUP, resori pravosuđa, financija te znanosti, obrazovanja i sporta.

UNDP je kroz projekt 'Dovesti svoju kuću u red' izradio registar koji prati potrošnju u svim javnim objektima kako bi se doznalo koliko se troši, ali i koliko se može uštedjeti te reducirati emisiju stakleničkih plinova. Procijenjeno je da je zbog starosti zgrada, njihovog održavanja i energetske neučinkovitosti, potrošnja energije u Hrvatskoj pet puta veća od EU-standarda.

Ukupno se na energente i vodu u Hrvatskoj godišnje troši 1,67 milijardi kuna. Uz male 'rekonstrukcijske korekcije' na zgradama u javnom sektoru, koje su u prosjeku stare 50-ak godina, uštedjelo bi se 30 posto na energentima, dok bi cjelovita obnova objekata donijela dvostruko veću uštedu ili konkretnih milijardu kuna samo za energiju.

Što je s dokumentom 'Zeleni razvoj Hrvatske'?

Dok odgovorni osmišljavaju model po kojem će biti obnavljane stambene zgrade, treba podsjetiti i na dokument pod nazivom 'Zeleni razvoj Hrvatske' koji je pred kraj svog mandata prihvatila Vlada Jadranke Kosor. Tim je dokumentom, po uzoru na europske zemlje, građanima namjeravala ponuditi subvencionirane kredite za energetsku sanaciju domova kroz obnovu fasada, zamjenu dotrajale stolarije ili krovova. Kosoričina Vlada planirala je osigurati 35 milijuna kuna za subvencije, a ta je sredstva namjeravala namaknuti kroz legaliziranje bespravnih objekata. Pilot projekt bivšeg Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva postao je kasnije i dio predizbornog programa HDZ-a. Danas se dokument može naći na stranicama dvaju resora koji su naslijedili spomenuto ministarstvo. Možda je prilika da se pogleda može li se što korisno iz toga izvući.

'Glavni su nam ciljevi zapošljavanje građevinara, zaštita okoliša i štednja energije te stjecanje iskustva domaće industrije za izlazak na tržišta zemalja regije. Očekujem da će profitirati i domaći proizvođači građevinskog materijala, sustava grijanja i razne druge energetske opreme', najavio je ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, koji vjeruje i da ćemo stečeno znanje jednog dana 'izvoziti susjedima'.

Građane konkretno zanima i što će biti s najavljenom obnovom stambenih zgrada, jer su i one stare najmanje 40 godina, pa je ministar Vrdoljak za jesen najavio i program za obnovu i energetsku certifikaciju privatnih zgrada.

U tom je smislu najavljena i primjena iskustava nekih zemalja Europske unije, konkretno Austrije, u kojoj se obnova stambenih zgrada financira iz tri izvora: novcem vlasnika stanova, državnim subvencijama i kreditima komercijalnih banaka. Iz Ministarstva graditeljstva samo je potvrđeno kako se 'trenutno radi na modelu koji će se primjenjivati'.

Na nužnost poboljšanja energetske učinkovitosti iz UNDP-a upozoravaju već godinama, pa je nedavno procijenjeno kako bi se samo u javnim zgradama u idućih pet godina moglo uštedjeti čak 10 milijardi kuna. Do tih ušteda put očito nije težak, pa će osim financijske, energetske i ekološke koristi zaraditi i graditelji, a posao dobiti i plaći se nadati i sâmi građevinski radnici.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još