Hrvatska NAJAVA MINISTRA JOVANOVIĆA

Slijedi zakonodavna oluja u znanosti i obrazovanju

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović najavio je na predstavljanju svojih najbližih suradnika i aktivnosti koje će provoditi resor kojem je na čelu kako Hrvatskoj 'slijedi prava zakonodavna oluja na području obrazovanja i znanosti' za koju je uvjeren da će izazvati 'dosta polemike i rasprava'

‘Sve izmjene koje nudimo trebaju imati odjek jer će to biti pokazatelj da smo krenuli u pravom smjeru. Što rezovi budu dublji, to će i halabuka onih koji se ne slažu time biti veća’, poručio je ministar Željko Jovanović, najavljujući prve izmjene zakonâ do kraja svibnja, a potpuno novi zakonski korpus do kraja godine.

Ustvrdio je i kako ‘izvrsnost u Hrvatskoj nikada nije bila dovoljno cijenjena’, dodavši kako je ‘izvrsnih jako malo, a mediokriteta jako puno’.

‘Mediokriteti u obrazovanju i znanosti i jesu najopasniji, jer će oni biti najglasniji kod promjena bojeći se za svoje pozicije. Izvrsni i najkvalitetniji, oni najvredniji neće se trebati bojati i bit će zahvalni na promjenama koje pripremamo’, rekao je ministar Jovanović.

Stanje koje je zatekao u sustavu obrazovanja i znanosti ocijenio je kao ‘organizacijski, kadrovski, financijski i logistički kaos’ te istaknuo da ‘jedino što može donijeti budućnost u razvoju znanosti, obrazovanja i sporta jesu promjene’.

‘Promjene neće doći preko noći, pa smo si dali mandat kao period u kojem one moraju dati rezultat. Strategija ‘Europe 2020’ kaže da do 2020. treba ulagati barem tri posto BDP-a u obrazovanje i znanost, a kod nas je to danas 0,76 posto. Dotada Europa želi i da 40 posto radno aktivnog stanovništva bude visoko obrazovano. Danas je to 18 posto i naši su ciljevi da se što više približimo EU’, najavio je ministar Jovanović.

Ponovio je ranije izrečenu tvrdu po kojoj ‘Hrvatska danas nije zemlja znanja niti je društvo jednakih šansi’, uz napomenu da ‘svaki pojedinac bez obzira na socijalno i imovinsko podrijetlo mora dobiti priliku završiti najbolju školu i najbolji fakultet’.

Iz MZOS-a je potvrđeno i kako je ove godine za školarine hrvatskih studenata u proračunu osigurano 200 milijuna kuna, što je 52 milijuna više nego prošle godine, čime će svi redoviti studenti koji u roku polažu ispite imati i školarine.

Kao jednu od ključnih promjena koja čeka Hrvatsku ministar Jovanović naveo je i pitanje što učiti i studirati, jer je 35 posto mladih ljudi u ukupnoj strukturi nezaposlenih. ‘Zakazalo je sve - škole, roditelji, gospodarstvenici, jer su djeca upisivala škole i fakultete, nakon čega su završavali na Zavodu za zapošljavanje’, podsjetio je ministar.

U tom smislu najavio je skori sastanak predstavnika više ministarstava, HZZ-a, HGK i HUP-a kako bi se jasno odredilo koji su to kadrovi potrebni Hrvatskoj u idućih pet godina. ‘Naš moto je kultura uspjeha, rada, znanja i zdravog života koja će Hrvatskoj donijeti ekonomiju utemeljenu na znanju, što danas nije’, poručio je ministar.

Ekonomskim fakultetima upozorenje

Pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ružica Beljo Lučić potvrdila je kako je ‘gotovo svim’ ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj poslano ‘pismo očekivanja’ u kojem se traži da se u tri godine moraju uskladiti s minimalnim kriterijima po kojima odnos broja studenata i broja profesora mora biti manji od 30:1. ‘Ukoliko se u te tri godine ne usklade, uskratit ćemo im dopusnice’, najavila je Beljo Lučić te rekla kako fakulteti mogu navedeni uvjet ispuniti smanjenjem upisnih kvota. Potvrdila je i kako točnih podataka o ‘višku’ ekonomista nema, ali ih je na Zavodu za zapošljavanje ‘jako puno’.

Govoreći o konkretnom problemu studiranja na Hrvatskim studijima, studentima je poručio da se ne moraju bojati. ‘Dugoročno moramo shvatiti da studenti studiraju na Sveučilištu, a da fakulteti, uz zadržavanje autonomije, ipak ne mogu biti zasebni feudi koji odlučuju samostalno bez vođenja računa o potrebama Hrvatske i integriranom sveučilištu’, poručio je ministar.

Usprotivio se manipulaciji studentima, ali i rekao kako ‘vanjska suradnja ne smije služiti za bogaćenje nastavnika’. ‘Vanjska suradnja je puno skuplja od redovnih radnih mjesta, a vanjska suradnja je nekima dobrodošla da poboljšaju svoje platne liste, od toga studenti nemaju nikakvu korist’, rekao je ministar Jovanović.

Predstavio je i svoje najbliže suradnike - zamjenicu Mariju Lugarić, pomoćnice Ankicu Nježić, zaduženu za odgoj i obrazovanje i Ružicu Beljo Lučić, koja će skrbiti za visoko obrazovanje, pomoćnike Sašu Zeleniku, zaduženog za znanost i Petra Skansija, koji će se baviti sportom te glavnu savjetnicu Ivanu Kalogjeru.

Iako je za sebe u šali rekao kako je od dolaska na ministarsku dužnost postao ‘najpoznatiji kao ministar nogometa na rubu znanosti’, ustvrdio je kako se, zajedno sa suradnicima, nije bavio samo nogometom i sportom, nego su ‘ozbiljno prionuli poslu’.

Novinarima je obećao redovite mjesečne brifinge te konferencije za medije na određene teme, pa i odgovor na svako pitanje koje im bude postavljeno bilo kojim komunikacijskim kanalom.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još