Hrvatska TKO JE OVDJE LUD?!

Mlakar: Nije istina da OIB nije zaživio

Jednoznačnog odgovora na pitanje zašto nije zaživjela i kad će zaživjeti jedna od bitnih sastavnica funkcioniranja državnog aparata, a to je svakako OIB, jednostavno – nema. Dok predstavnici bivše vlasti uglavnom sliježu ramenima, aktualni vladajući potvrđuju da se 'radi na tome', najavljujući kako bi OIB mogao konačno i u potpunosti zaživjeti do kraja godine

Uvođenje jedinstvenog osobnog identifikacijskog broja (OIB) kojim bi se na jednom mjestu obuhvatili svi podaci o nekom poreznom obvezniku, a građanima, pravnim osobama i, posebice, državi 'olakšao život' nije zaživio ni nakon pet godina od početka realizacije projekta.

Država je na jednom mjestu namjeravala dobiti sve podatke o građanima i tvrtkama, prije svega kontrolni mehanizam kojim bi evidentirala podatke o imovini i time učinkovito ubirala poreze, a građanima se željelo pomoći u skraćivanju lutanja 'od šaltera do šaltera'. I danas, iako je trebao biti dio prošlosti, još uvijek se traži i JMBG.

Iz Vlade, a kroz najave potpredsjednice Vlade Milanke Opačić (SDP), obećavaju da će OIB profunkcionirati do kraja godine. I s druge strane Markova trga, konkretno od HNS-ovca Srđana Gjurkovića, predsjednika saborskog Odbora za financije i državni proračun, mogla se dobiti potvrda da se 'radi na tome'.

'Teško je govoriti o vremenskom razdoblju. Kad će to doista biti – treba pitati kolege iz izvršne vlasti koji na tome operativno rade', kaže Gjurković.

Bivši ministar uprave Davorin Mlakar, kao jedan od predstavnika bivše vlasti, tvrdi kako 'nije istina da OIB nije zaživio' te napominje da 'funkcionira u jednom dobrom dijelu institucija'. Po njegovu mišljenju, preostaje riješiti problem zemljišnih knjiga i trgovačkog registra.

'Preostalo je riješiti zemljišne knjige i katastar kako bi se moglo uspoređivati vlasništvo sa stvarnim stanjem u zemljišnim knjigama, a koje bi u svojim podacima trebalo imati i OIB vlasnika svih nekretnina. Druga stvar koja u potpunosti nije dorađena i pretpostavljam da je komplicirana jest trgovački registar', smatra Mlakar.

Na upit kako to da OIB funkcionira, a u Hrvatskoj je 43 milijarde kuna nenaplaćenih dugova, Mlakar odgovara kako težište tih dugova i jest na trgovačkom registru, odnosno registru Trgovačkog suda u kojem su poduzeća i registrirana.

'Tamo imate različite podatke od 20 do 40 tisuća poduzeća bez ijednog zaposlenog koja su de facto svoj dug prema javnom sektoru premašila, ali ta poduzeća ne postoje i nisu brisana iz registra. Mislim da se dobar dio dugovanja odnosi na te subjekte bez ijednog zaposlenog', kaže Mlakar.

Doduše, uvođenje osobnog identifikacijskog broja vrlo je skup projekt, pa je izravno utrošeno najmanje 110 milijuna kuna. Unatoč tome, sustav ne funkcionira u potpunosti, pojedinci su dobili i po dva OIB-a, pa su mnogi dijelovi državnog sustava nepovjerljivi prema tom broju.

'Činjenica je da nema nikakve jedinstvene strategije i centralizacije. Svako tijelo državne uprave i ministarstvo radi za sebe i bez koordinacije. Koga god pitate zašto nešto ne funkcionira, reći će da nisu oni krivi. Ne želim ulaziti u sve što je bilo prije, ali činjenica je da su stvari plaćene, a ne rade', rekao je tjedniku Nacional Darko Parić, pomoćnik ministra uprave zadužen za e-Hrvatsku.

Prvi čovjek saborskog Odbora za financije Srđan Gjurković je svjestan kako je OIB 'jedan od ključnih elemenata i instrumenata pomoću kojih bi država uvela red', posebice kad su porezne obveze u pitanju. Po njemu, OIB nije elementarna, ali svakako jest jedna od bitnih sastavnica funkcioniranja države.

Potvrdno odgovara i na upit može li OIB pomoći i u lakšem pronalaženju svih onih koji neprijavljivanjem imovine državi ostaju dužni platiti porez koji bi bio od velike pomoći u punjenu proračuna.

'Svi oni primjeri koje vidimo u medijima, poput onoga 'vozi Mercedes, a dolazi po socijalnu pomoć', jesu i vrijeđanje države, ali i ljudi. Svima onima koji imaju prava država ih mora i osigurati, a spriječiti sve one koji to pokušavaju zlorabiti ili koristiti rupe u zakonu', kaže Gjurković komentirajući najave o pozivu Porezne uprave za prvih 500 građana koji bi trebali objasniti nesrazmjer vrijednosti imovine, prihoda koje su prijavili i poreza koji su platili.

Na kraju, od potpunog zaživljavanja OIB-a neće koristi imati samo država, odnosno državni proračun, i Porezna uprava, nego i obični ljudi. Uz OIB u punoj funkciji i potpunu informatizaciju države njihovi podaci više neće biti u 16 različitih registara, nego na jednom mjestu, što će mnogima pojednostaviti život.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još