Hrvatska PODRŠKA MLJEKARIMA

HPK ostaje bez komorskog doprinosa?

  • Autor: G. F.
  • 3.3.2012 15:06:36
  • 3.3.2012 10:30:01

Hoće li zbog podrške proizvođačima mlijeka u nedavnom prosvjedu Hrvatska poljoprivredna komora ostati bez Javne poljoprivredne savjetodavne službe i komorskog doprinosa u sadašnjem obliku, čime bi je se lišilo utjecaja i izvora sredstava, odlučit će u Ministarstvu poljoprivrede nakon što ovih dana razgovaraju s predstavnicima svih strana

Ocijenivši kako su prosvjedi dijelom bili politički motivirani i optuživši Komoru za njihovu organizaciju i logističku podršku, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina iznudio je ostavku predsjednika HPK, Darka Grivičića, inače člana HSS-a.

Grivičić podlegao pritiscima

Kao predsjednik volonter Darko Grivičić od Komore nije dobivao plaću, ali jest kao poljoprivrednik posjete inspekcija – porezne i financijske. To je tumačio posljedicom suprotstavljanja ministru Čobankoviću, a ponovni posjet porezne inspekcije ovih dana povezuje s podrškom Komore prosvjedima mljekara. Tim su ga povodom javno optuživali zbog poticaja dodijeljenih njegovoj supruzi, pa je na sjednici Upravnog odbora u ponedjeljak, 27. veljače, govorio kako ga funkcija predsjednika sve više opterećuje. Podnoseći ostavku, poručio je ministru Jakovini da za novog predsjednika dovede nekoga iz SDP-a kako bi s njime lakše surađivao.

Ne želeći u pregovorima s Ministarstvom opterećivati Komoru svojom političkom pripadnošću, Grivičić je odstupio s čelne pozicije. Do izvanredne skupštine na kojoj bi se krajem ožujka o ostavci trebalo raspravljati, predsjedničko mjesto prepustio je mr. sc. Frani Ivkoviću, članu Upravnog odbora HPK i najvećem hrvatskom voćaru, poznatom po proizvodnji prirodnog soka od jabuka, ali i po naklonosti lijevoj političkoj opciji.

'I Čobanković nam je prijetio'

Pojedincima oko novog ministra poljoprivrede to očito nije dovoljno pa su u javnost pustili 'balone' o uvođenju daljnjih disciplinskih mjera prema Komori, koja bi kao politički nezavisna institucija trebala štititi interese onih od kojih živi i zbog kojih postoji – poljoprivrednika i seljaka. Izdvajanjem Savjetodavne službe i promjenom režima naplate doprinosa oduzela bi joj se financijska samostalnost i postala bi ovisna o resornom ministarstvu, čime bi njezina uloga zaštitnika interesa poljoprivrednih gospodarstava izgubila smisao.

'Očito je da u Ministarstvu poljoprivrede i dalje HPK doživljavaju neprijateljem, a ona je najlegitimnije predstavništvo seljaka i servis poljoprivrednicima', misli Mato Mlinarić predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka i član Upravnog odbora HPK te dodaje da bi izdvajanjem Savjetodavne službe iz Komore ona bila obezglavljena.

'I bivši ministar Čobanković s kojim smo se žestoko sukobljavali prijetio nam je ukidanjem, a izgleda da nemamo podršku niti novog ministra Jakovine. U Europi je Savjetodavna služba sastavni dio poljoprivrednih komora, a tako treba ostati i kod nas. Tek smo ove godine počeli normalno funkcionirati, no ako je hoće strgati dovoljno je da promijene Zakon o HPK-u i ukinu doprinose', zaključio je Mlinarić i najavio skori sastanak s ministrom.

Nema povratka na staro

Frane Ivković trenutačno je poslovno u Turskoj pa nam nije komentirao najnovije događaje, no predstojnica Javne poljoprivredne savjetodavne službe, Željka Gudelj Velaga, ne vidi razlog za izdvajanje iz Komore ni za ukidanje obveznog doprinosa kakvog imaju Obrtnička i Gospodarska komora. Kaže da Služba ionako provodi politiku Ministarstva poljoprivrede koje joj odobrava program rada, a pod krovom Komore ostvarili su značajne uštede i obostrane koristi.

'S Komorom imamo neke zajedničke službe i računovodstvo, a štedimo i na druge načine. Tako svi naši laptopi imaju web kameru i nema potrebe za odlascima na sastanke i stvaranje putnih troškova kada se sve može dogovoriti besplatno preko Skypea. Kod nas je uvjet za zapošljavanje poznavanje rada na računalu pa onaj tko to ne zna mora napustiti Službu', rekla nam je Gudelj Velaga, ne želeći izravno komentirati tezu da se pojedini stariji zaposlenici opiru zahtjevima vremena i nadzoru, novim tehnologijama i načinu rada pa u Ministarstvu lobiraju za povratak na stare pozicije.

Za rad Savjetodavne službe, koja je u sustavu je Komore od 1. siječnja 2011. godine, u državnom je proračunu predviđeno 39,1 milijuna kuna, a provode i nekoliko projekata za IPA prekograničnu suradnju. Komorski doprinos kreće se na razini od desetak milijuna kuna.

Milijun eura po savjetodavcu

Bilić: Politika postavlja, članstvo plaća

'Komora koja se organizira od vrha prema dnu, nema smisla. Ona se mora ustrojiti na regionalnom principu i razvijati poljoprivredu na svome području jer samo takva može utvrđivati autentične interese poljoprivrednika. U središnjici se obavljaju samo zajednički poslovi i regionalni problemi podižu na nacionalnu razinu', tvrdi Stipan Bilić, dobar poznavatelj poljoprivredne politike koji je polovicom devedesetih pripremao Zakon o poljoprivrednoj komori, ali tada nije bilo dovoljno političke volje da ona i zaživi. Današnja ga Komora podsjeća na socijalističke institucije u kojima je sve podređeno predsjedniku.
Bilić smatra i da bi trebalo razgraničiti nadležnosti Komore koja polazi od objektivnih interesa regije i HUP-a koji bi trebao lobirati za poslovne interese.
'Komora mora usmjeravati obrazovanje prema potrebama poljoprivrede pojedinog područja, kako se radi u brojnim razvijenim zemljama EU-a. Premda politika uvijek imenuje predsjednika Komore, ona mora štititi interese članstva koje plaća njezin rad i biti nezavisna od političkog utjecaja', tvrdi Bilić.

Matija Brlošić, član proširenog UO-a i predsjednik Udruge Brazda, smatra da im je Komora potrebna te nije sporno kako je seljaci trebaju financirati ako će od nje imati koristi i samostalno birati svoje predstavnike u njoj.

'Kao komorski doprinos skida nam se 0,5 posto izravnih potpora, što je oko deset kuna po hektaru. To nije mnogo za korist koju imamo od Komore. Ona postoji tek dvije godine i pridružena je članica Europskog udruženja poljoprivrednika Copa-Cogeca (udruga i zadruga) koje priprema sve mjere u poljoprivredi za parlament EU-a. Od njih dobivamo sve dokumente i pravilnike o načinu rada u EU. Ondje se za poljoprivredu izdvaja 40 posto proračuna i naši će seljaci moći koristiti ta sredstva, pa je važno da sudjeluju i u utvrđivanju politike raspodjele tog novca', kaže Brlošić i podsjeća kako je Hrvatska izborila mogućnost isplate sto posto potpora odmah po pristupu EU, a velik dio tog posla odradila je upravo Komora.

Ističe kako svaki savjetnik u Europi donese poljoprivredi svoje zemlje približno milijun eura iz europskih fondova. U nas taj iznos nije ni deset milijuna pa i od naših 238 savjetodavaca očekuje barem takav učinak nakon pristupanja EU.

'Oni bi trebali doći na farmu, ocijeniti čime bi se trebala baviti i ponuditi joj projekte te je voditi kroz institucije. No savjetodavci se tome opiru i otud ideja o izlasku Službe ispod krova Komore', smatra Brlošić.

Predstavnike seljaka u Komori biralo je 198.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su glasačke listiće dobili na kućne adrese, pa premda Upravni odbor većinom čine ljudi sa šireg područja Zagreba, uglavnom bivši HSS-ovci, u 15-ak stručnih odbora predsjednici su iz drugih dijelova zemlje, čime je dominacija UO amortizirana. Brlošić kaže da je zadovoljan povezanošću članova, informativnošću web stranica i radom stručnih službi koje im omogućuju uvid u sve zakone i dokumente o poljoprivredi, no seljaci se moraju bolje naučiti time služiti.

'Seljaci su dosad dvadesetak puta neuspješno pokušavali osnovati svoju komoru, a to im je uspjelo tek uz logističku pomoć HSS-a, koalicijskog partnera u prošloj vlasti. No ne vidim njezin utjecaj u današnjem radu Komore iako se nekima tako činilo, jer se u zadnjim prosvjedima stavila na stranu svojih članova', smatra Brlošić.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još