MINISTAR JOVANOVIĆ U AKCIJI

Kako natjerati učenike da odaberu perspektivno zanimanje

03.03.2012 u 07:49

Bionic
Reading

Uzroke neusklađenosti obrazovanja i potreba tržišta rada koje poslodavci predstavljaju 'školovanjem ljudi za burzu, a ne za posao', odgovorni u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu različito komentiraju. Dok sindikalist Željko Stipić smatra da bi promjene trebali potaknuti gospodarstvenici i političari, braneći pritom kolege, ministar Željko Jovanović traži široku suradnju, pozivajući i maturante da ne upisuju zanimanja bez perspektive. Jovanovićev pomoćnik Saša Zelenika najavljuje prilagodbu upisnih kvota potrebama tržišta rada

Namjera aktualne Vlade da Hrvatsku pretvori u društvo znanja u kojem će svatko imati jednaku šansu, a uz tvrdnje ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića po kojem Hrvatska to danas nije, svakako će se moći ostvariti tek kad mladi ljudi bez obzira na socijalno i ekonomsko porijeklo dobiju priliku steći najkvalitetnije obrazovanje.

Jedan od preduvjeta za ispunjenje te želje jest usklađivanje sustava obrazovanja i tržišta rada, pa i sâm ministar priznaje 'iznimno veliki problem u kojem Hrvatska ima srednje škole i različite bolonjske programe koje tržište rada uopće ne prepoznaje'.

'Učenici i studenti ne smiju se školovati da budu na Zavodu za zapošljavanje, nego da drugi dan nakon što diplomiraju, steknu obrazovanje i kvalifikacije dobiju radno mjesto i na taj način pomognu zemlji izaći iz krize', smatra ministar Jovanović.

Za usklađivanje školskih i studijskih programa sa zahtjevima gospodarstva i društva za radnom snagom traži suradnju obrazovnih i znanstvenih institucija s gospodarstvom i HGK-om kako bi se točno utvrdilo što nedostaje Hrvatskoj i nakon toga kreirala zanimanja za koja bi se odmah iz škole ili fakulteta moglo na posao.

'Velika je uloga u tome i maturanata i njihovih roditelja, jer ne razumijem učenike koji će upisati fakultet za koji znaju da neće dobiti posao kad ga završi. Danas ima puno takvih slučajeva', konstatirao je ministar Željko Jovanović.

I Jovanovićev pomoćnik Saša Zelenika upozorava da 'najveći dio maturanata i dalje upisuje pojedine studije društvenog usmjerenja, iako će to značiti da postoji velika vjerojatnost da će s diplomom završiti na burzi rada'. Zbog toga poziva na prilagodbu upisnih kvota potrebama tržišta rada, na čemu se, kako tvrdi, u ministarstvu 'vrlo aktivno radi'.

'Sve to treba vezati i sa striktnom primjenom kriterija kvalitete studija, jer se ne bi smjelo više događati da nam na nekim fakultetima i visokim školama omjer broja studenata i broja nastavnika bude i iznad 80:1, iako je dozvoljeni maksimum 30:1', smatra Zelenika.

Zalaže se za izradu studijskih programa u suradnji s gospodarskim subjektima i strukovnim tijelima koji, kako tvrdi Zelenika, od uvođenja tzv. bolonjskih studija upozoravaju kako konzultacija nije bilo.

'Sigurno je da, osim nekim pojedincima kojima nered odgovara zbog povećanja osobnih i prihoda institucija u kojima rade, sadašnja situacija ne samo da ne odgovara nikome, nego je i pogubna za državne financije, strukturu našeg gospodarstva, ali, prvenstveno i iznad svega, za mlade ljude koje školujemo da bi bili socijalni slučajevi te njihove roditelje koji to na ovaj ili onaj način plaćaju', upozorava pomoćnik ministra Saša Zelenika.

'Doktori znanosti ne smiju biti socijalni problem'

'Veliko je pitanje smijemo li si dopustiti da porezni obveznici plaćaju doktore znanosti dio kojih će postati socijalni problem', upozorio je nedavno, u intervjuu tjedniku Novosti, pomoćnik ministra za znanost Saša Zelenika. Smatra da 'mladi doktori moraju biti najdragocjeniji resursi kojima ćemo pružiti sve uvjete za razvoj i koji će ovu zemlju, ekonomiju i znanost pokrenuti u vrlo kratkom vremenu'. 'Moramo pomicati granice kvalitete. Doktori znanosti moraju biti najvrjedniji resurs ove zemlje, a ne problem', poručio je Zelenika.

Predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu – Preporod, Željko Stipić smatra da je problem neusklađenosti školstva i tržišta rada 'potpuno krivo' promatrati samo kroz nespremnost školskog sustava da se prilagodi potrebama tržišta rada. Ukazuje da je, primjerice, za prilagodbu potreba gospodarstvu srednjeg strukovnog školstva nužno znati kakvi će im profili trebati za tri, četiri ili deset godina.

'Umjesto prebacivanja loptice odgovornosti na odgovorne osobe hrvatskoga školstva, puno bi bolje bilo da mudre glave hrvatskoga gospodarstva, zajedno s mudrim glavama hrvatske politike, osmisle provediv dugoročni plan gospodarskog razvoja iz kojeg će onda posljedično proisteći i kvalitetno planiranje kadrova potrebno tržištu rada', odlučan je Stipić.

Uvjeren je da kvalitetni nastavni kadar kojeg posjeduje hrvatski školski sustav u 'relativno kratkom' vremenu može pomoći promjenama i prilagodbi školstva potrebama tržišta rada, no za sve je potrebno – više novca.

'Iz situacije u kojoj se za školstvo nedovoljno izdvaja, a i to što se izdvaja često se rasipnički troši na financiranje kadrova koji tržištu rada nisu potrebni, među ostalim, trebali bismo se naći u situaciji odgovornog trošenja novca kojeg bi za odgojno-obrazovni sustav i znanost trebalo biti značajno više nego do sada. Potom će bespredmetno biti raspravljati o tome hoće li ili neće netko htjeti prihvatiti ponuđeni posao', napominje Stipić.

I za upisne kvote ima konkretno rješenje. Predlaže samo da se 'političke i gospodarske elite dogovore' o tome koji su i kakvi obrazovni kadrovi potrebni hrvatskom gospodarstvu. 'Školstvo će, uz prethodno osiguravanje financijske potpore, kvalitetno odraditi svoj dio posla', zaključno obećava sindikalist Željko Stipić.

Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je nedavno kako su nepodudarnost potrebnih vještina, znanja i kvalitete u odnosu na ono što se traži ključni problem na hrvatskom tržištu rada. Problem su vidjeli u obrazovanju, nedostatku tzv. mekih vještina, kao što su vještine komuniciranja ili suradnje, te nedovoljnoj kompetenciji nižih menadžera, nedostatnim ulaganjima u dodatno obrazovanje i razvoj zaposlenika.