Hrvatska HOLDINGOV NEPOTROŠENI KREDIT

Račun za vodu 30 posto viši, a u njemu i 14,6 mil. kuna nemara

Zagrebački holding je 2007. godine za potrebe projekata podružnice Vodoopskrba i odvodnja podigao kredit kod EBRD-a u visini od 60 milijuna eura. Kako nije uspio povući sva sredstva jer projekti nisu bili dobro pripremljeni, došlo je do promjene aranžmana s bankom i samo u 2012. godini građani Zagreba morat će pokriti razliku od gotovo dva milijuna eura koja je nastala promjenom kreditnih uvjeta

PDV za vodu je pao na deset posto, ali računi u Zagrebu za hrvatsko 'crno zlato' bit će veći za trideset posto. Kao razloge za poskupljenje u Zagrebačkom holdingu (ZGH) i podružnici Vodoopskrba i odvodnja (ViO) naveli su da četiri godine cijene nisu rasle, poskupljenje energenata, a pri izradi Plana poslovanja ViO-a za 2012. dodali su da se iskazala potreba 'planiranja viših troškova investicijskog i tekućeg održavanja te troškova kamata na kredite'.

Upravo posljednja stavka, troškovi na kredite, jedna je od onih koja bode oči. Naime, u prosincu prošle godine Gradska skupština izglasala je odluku po kojoj je ZGH-u dozvolila da promijeni uvjete kredita koji je, u visini od 60 milijuna eura, podigao u prosincu 2007. godine kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Prema toj odluci, prihvaćeni su novi uvjeti EBRD-a i kamatna stopa povećana je za dva posto te sada iznosi šestomjesečni EURIBOR + marža 3 posto, umjesto šestomjesečni EURIBOR + marža 1 posto.

Međutim, koliko će to dodatno financijski opteretiti ViO, tada se nije spominjalo. To je postalo jasno tek kada je iz ViO-a stigao zahtjev za korekcijom cijena vode u kojem stoji da će po navedenom kreditu troškovi povećanja rashoda samo u 2012. godini biti skoro dva milijuna eura viši ili, preciznije, 14,6 milijuna kuna!

A do promjene uvjeta kredita je došlo jer je od planiranih 60 milijuna eura ZGH povukao, do predviđenog roka 30. listopada 2011. godine, samo 21,2 milijuna eura.

U prosincu 2007. godine gradonačelnik Milan Bandić, tada još u SDP-u, zajedno sa Slobodanom Ljubičićem Kikašem upravlja Holdingom, potpisuje s EBRD-om dizanje kredita od 60 milijuna eura koji je namijenjen financiranju Programa zaštite, sanacije i razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje Grada Zagreba za razdoblje 2008.-2011. Kredit je dignut uz promjenjivu kamatnu stopu šestomjesečni EURIBOR+ marža od 1 posto godišnje s rokom otplate od 15 godina, uključujući četiri godine počeka, počevši od 2012. godine.

Razlog zbog kojih Holding nije uspio povući preostalih 65 posto sredstava može se staviti pod nazivnik - projekti nisu bili adekvatno pripremljeni. Direktor ViO-a u doba kada je kredit podignut pa sve do rujna 2010. bio je Jadranko Robić, a tada ga je naslijedio današnji šef Davor Poljak.

Kako je procijenjeno da je riječ o projektima vitalnim za funkcioniranje Grada (dio projekta stao na pola, dio već bio ugovoren, dio gotovo pred završetkom), procijenjeno je i da bi bilo dobro zatražiti od EBRD-a prolongiranje roka za povlačenje preostalih sredstava. EBRD na to pristaje, ali po drugačijim uvjetima.

Petar Glebov/PIXSELL
Projekti nisu bili dobro pripremljeni - Davor Poljak
Rok za povlačenje sredstava prolongiran je za kraj ožujka 2013. godine, a rok otplate kredita spušten je s petnaest na osam godina, odnosno do studenog 2019. godine. I ono najvažnije - kamata šestomjesečni EURIBOR + marža od 1 posto podigla se 3 posto na cjelokupan iznos kredita.

'Preostala sredstva bit će sasvim sigurno iskorištena do predviđenog roka. Nažalost zbog kombinacije različitih faktora, od aljkavosti, inertnosti, spleta raznih okolnosti, činjenice da su se mnogi imovinsko-pravni odnosi dugo rješavali, sredstva nisu povučena i morao se mijenjati aranžman s EBRD-om.

Neki projekti naprosto nisu bili dobro pripremljeni i u novom ugovoru s EBRD-om mi smo ih morali izbaciti s popisa, ali od njih nismo odustali, već ćemo za njih aplicirati kroz fondove EU-a', kazao je direktor ViO-a Davor Poljak.

Dva velika projekta koja se nisu realizirala, a prema prvotnom planu su trebala su magistralni cjevovod Radnička cesta – most Mladosti i kolektor Fallerovo šetalište.

'To su veliki projekti i od njih nismo odustali. Procijenjeno je da bi radovi za magistralni cjevovod trajali 450 dana i da ne bi bili završeni do proljeća iduće godine i zbog toga taj projekt nije na popisu onih koji će se financirati iz kredita EBRD-a. Za njega ćemo aplicirati kroz fondove EU-a', ističe Poljak.

Iako kaže da veće račune za vodu ne treba vezivati za uvećanu godišnju ratu kredita od 14,6 milijuna kuna, napominje da je svjestan da će javnost na to gledati i kroz tu prizmu.

'Cijena vode morala je ići prema gore jer su troškovi narasli, energenti su poskupjeli. Morali smo uvesti fiksnu mjesečnu naknadu od 18,41 kunu jer nas je na to obvezao Zakon', pojašnjava Poljak.

Upitan zašto naknada nije uvedena do ljeta 2011. godine, kako je to bilo propisano, kaže da to treba pitati gradonačelnika koji jedini ima ovlasti podignuti cijene.

'ViO je prošle godine na vrijeme tražio uvođenje fiksne naknade. Zagreb je uz Osijek bio jedini grad koji je izašao iz zadanog zakonskog okvira. Da je naknada tada bila uvedena, poskupljenje bi danas bilo manje, ali nije moje da komentiram zašto to nije napravljeno. Da nije napravljeno jer se gradonačelnik kandidirao na parlamentarnim izborima, to ste vi rekli', zaključio je Poljak.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još