Hrvatska IZMJENE MEDIJSKIH ZAKONA

Što nova vlast planira učiniti s HRT-om?

I sastav i ovlasti Programskog vijeća HRT-a uskoro će se mijenjati pa će u njega, najvjerojatnije, uz medijske stručnjake većinu imati političari te će se baviti programskim sadržajima, njihovom analizom i kvalitetom, a ne više kadrovima i financijama. Za zakonske izmjene zaduženo je Ministarstvo kulture koje će se pozabaviti i cijelom setom 'medijskih zakona'

Namjeru mijenjanja situacije na HRT-u, ali i na cijeloj medijskoj sceni, posljednjih je dana više puta ponovila ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, navodeći da se neće mijenjati samo Zakon o HRT-u, nego i zastarjeli zakoni o medijima, uključujući elektroničke medije te Zakon o Hini.

Budući da je riječ o sveobuhvatnom poslu, za čiju će realizaciju trebati vremena, sve će se raditi po etapama pa će prve na redu biti izmjene postojećeg Zakona o HRT-u, odnosno promjene strukture upravljanja. Ministarstvo kulture u tom smislu predlaže dvije mogućnosti koje je, nakon Nacionala i televizije Z1, ministrica kulture ponovila i tportalu.

U najkraćem, ministrica Zlatar Violić najavljuje ponovno uvođenje političara u Programsko vijeće i Nadzorni odbor, za što misli da 'može djelovati retrogradno, no možda se pokaže dobrom opcijom' ili zadržavanje predstavnika civilne scene u Vijeću, ali uz zadovoljavanje kriterija stručnosti.

Po drugom prijedlogu, u Programsko vijeće i Nadzorni odbor HRT-a ne bi se s nevladine scene više birali 'intelektualci opće prakse', nego stručnjaci za medije, medijsko pravo i financije. To u konačnici znači i da bi se trebali baviti programom, a ne kadrovskim i financijskim pitanjima kao što je to bio slučaj posljednjih godina.

Iako smatra da je, generalno gledajući, 'loše imati samo politiku u Programskom vijeću', predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Zdenko Duka pristao bi na političare, ali 'ne više od trećine'.

'Mogla bi to biti neka kontrolna ekipa, ali samo do 33 posto članova, dok ostalo moraju biti stručnjaci, odnosno moraju prevladati ljudi koji nisu profesionalni političari, a dobro se razumiju u medije', kaže Duka.

Ukazuje i da bi 'čisto političko vođenje' u konačnici moglo rezultirati velikim političkim i stranačkim utjecajem na HRT. I za nevladinu scenu smatra da mora poslati ljude koji se razumiju u novinarstvo i televiziju, a ne one koji će 'tražiti prečicu za ostvarivanje nekih svojih interesa'.

Za 'struku' se zalaže SDP-ovac Šime Lučin, inače član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.

'Nisam načisto trebaju li tamo biti političari ili predstavnici nevladinog sektora, ali bi trebalo poštivati kriterije struke, odnosno propisati nekakve uvjete koje bi ispunjavali članovi Programskog vijeća – barem da znaju što je to televizija', kaže Lučin.

Po njegovu mišljenju, 'što će u Vijeću političar koji nema pojma, a brani neke svoje interese ili svoje novinare, odnosno urednike, ili da dođe netko s nevladine scene i nema pojma ni o čemu, pa želi ostvariti neke svoje partikularne ili interese svoje udruge'. 'Treba propisati jasne kriterije tko može i tko treba tamo sjediti', predlaže Lučin.

Programsko vijeće skoro prepolovljeno

Potvrdu da se radi na izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u, a zbog rješavanja krize u upravljačkom dijelu te medijske kuće, potvrdila je uoči sjednice Vlade i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
'Postoji velika kolizija između Uprave i Nadzornog odbora pa pripremamo određene izmjene i dopune koje bi omogućile normalno funkcioniranje', najavila je ministrica kulture.
Podsjetila je i na činjenicu da je Programsko vijeće 'palo na sedam članova, pri čemu je još jedan pred mogućom ostavkom'.
Mislila je pritom na Ivu Goldsteina koji se priprema za veleposlaničku poziciju u Parizu pa bi Programsko vijeće HRT-a uskoro moglo biti prepolovljeno.

Nije mu ni sporno to da HRT-u trebaju promjene, posebice u ispunjavanju medijske funkcije javnog servisa. 'HTV gubi rat s komercijalnim televizijama i uporno pokušava i dalje voditi taj rat, iako ga ne može dobiti. Umjesto da vodi taj rat, bolje je da se koncentrira na svoju javnu funkciju', poručio je Šime Lučin.

Iako nespreman komentirati detalje izmjena seta tzv. medijskih zakona, saborski zastupnik iz redova laburista Branko Vukšić misli da se oni trebaju mijenjati jer su 'loši i u nekim dijelovima neprovedivi, pa se miješaju kompetencije – konkretno Nadzornog odbora, Programskog vijeća i Uprave HRT-a'.

'Struka, a mislim na novinare, urednike i sindikate na HRT-u, traži promjene, i to znam sigurno. Svi su nezadovoljni i doista nešto treba promijeniti, no ne znam kada će se promjene dogoditi', zaključio je Vukšić.

Neslužbeno, to bi se moglo dogoditi ubrzo, jer su zakonske izmjene koje će osigurati promjene na HRT-u, odnosno nove upravljačke strukture i Programsko vijeće, u završnoj fazi. Procjene idu u tom smjeru da bi do kraja godine HRT mogao dobiti potpuno novu rukovodeću garnituru.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još