Hrvatska NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS

Investicije kreću u HEP-u i HAC-u, a u HŽ-u nema sposobnih

Vlada je na današnjoj sjednici predstavila novi investicijski ciklus koji bi u 2012. trebao značiti 2,4 milijarde eura više u energetici, uređenju cesta, voda i željeznica; 1,8 milijarde trebale bi uložiti državne tvrtke, a 600 milijuna eura očekuju se iz privatnog sektora kroz javno-privatno partnerstvo

Minimum investicija koji su ministarstva izvukli iz državnih poduzeća je 1,23 milijarde eura. Čačić je tražio da namaknu još sredstava nakon čega su se ministarstva vratila sa 1,83 milijarde - odnosno, 600 milijuna eura više. 

Primjerice, Hrvatske vode su s prvotnih 120 milijuna eura došle na 300 milijuna, a HEP je sa 280 milijuna iznos za investicije navukao na 430 milijuna. Dok je HAC namaknuo dodatnih 140 milijuna (ukupno 340), jedine Hrvatske ceste nisu našle više sredstava od 300 milijuna, a HŽ je 'iskopao' tek 40 milijuna eura (ukupno 170 milijuna).

Njihove investicije će se, doznajemo, odnositi na nastavak dosadašnjih projekata i izgradnju sustava prijenosa električne energije. 

HAC će tako nastaviti raditi na autocesti prema Sisku, u Slavoniji i prema Pločama. Hrvatske ceste će morati investirati u dotrajale lokalne ceste u koje barem deset godina nije uložena ni kuna, a HEP će imati najviše posla sa sustavom prijenosa električne energije koji je star i neekonomičan.

'HEP ima snage sam za sebe i on treba šest do 18 mjeseci za pokretanje velikih projekata kao što su Plomin, Ernestinovo i Ombla. Ombla je gotova u smislu kredita za koji već plaćamo trošak rezervacije dvije godine, ali od svega nije bilo spremno ništa. Ali apsolutno ništa! Ombli još nedostaje dokumentacija za zemljište', rekao nam je izvor u Ministarstvu gospodarstva. 

Ipak, najveći iznos odlazi na 'male projekte' kao što su izgradnja trafostanica, dalekovoda, zamjena drvenih stupova betonskim, uštede u mreži, prijenos i distribucija, sanacija itd. 'To su stotine malih projekata koji, kad se zbroje, HEP koštaju 430 milijuna eura! Oni se brzo mogu realizirati. Plan je bio 280 milijuna, a ovo je potencijal!'

Projekt koji će Ministarstvo gospodarstva predstaviti za 60 dana i u koji se polažu velike nade jest 'multinamjenski projekt na Savi'. Radi se o urbanističkom planu izlaska Zagreba na Savu ili kako ga je nazvao izvor iz Ministarstva - 'Zagreb na Seini'. Korito Save trebalo bi postati brzoprotočno, jer bi se na obalama smjestio važan dio Zagreba. 'Bio bi to projekt koji je ekološki, energetski i urbanistički bio nevjerojatno važan!'

Što se tiče investicija iz HŽ-a, na njih Ministarstvo gospodarstvo gleda kao na 'nesposobni menadžment bez vizije i snage'. 'Nitko se o njima nije brinuo, nitko ništa nije napravio. Nije HŽ kao HAC, on nema unutrašnju snagu ni kapacitet za realizaciju projekata. Da imaju 20 milijardi kuna, a ne eura, oni ne bi znali što bi s njima. Nemaju kapacitet!', smatra izvor iz Ministarstva.

Od javno-privatnog partnerstva očekuje se također injekcija od 600 milijuna eura u investicijski ciklus. U tom pogledu najvažnija je energetska učinkovitost i ministarstvo će od vlasnika privatnih stanova tražiti da bez ikakve novčane naknade, u sustavu kroz uštedu od šest do 10 godina po sadašnjoj cijeni režija, naprave nove fasade, novu stolariju i instalacije. Nakon što se to isplati samo po sebi, građani bi imali nižu cijenu potrošnje energije po kvadratu.

'Čak 40 posto ukupne potrošnje energije troši se u zgradarstvu, ostalo je na industriju i automobile. Od tih 40 posto, u 80 posto zgrada starijih od 10-ak godina je 60 posto energije koja se troši nepotrebno! Grijemo polja, ulice i hodnike. U odnosu na sadašnje standarde EU, mi gubimo 60 posto energije u 80 posto zgrada. To je ogroman zahvat koji se plaća sam u sebi. Mi ga plaćamo tako što plaćamo preskupe režije', objasnili su nam iz ministarstva.

Ministarstvo će javne ustanove kao što su škole, bolnice i ostalo već ove godine nastojati učiniti energetski učinkovitijim. Tako će se stanje u školama snimiti prije ljeta kako bi do početka školske godine sve bilo spremno za manju potrošnju energije. 

Kako bi javno-privatna partnerstva bila moguća na tom polju, država će ubrzati izdavanje certifikata tvrtkama koje imaju osposobljene ljude za ugradnju instalacija kako bi zgrada bila energetski učinkovitija. Za sada navodno samo dvije tvrtke u zemlji imaju certifikat, odnosno monopol, na tu djelatnost.

'Energetika je tako potentna! Mi smo najveći uvoznik energije u apsolutnim brojevima, a u energiji i na prijenosu energije gubite i plin i struju!' objasnili su u ministarstvu.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još