Hrvatska TKO PROVJERAVA IMOVINSKE KARTICE?

Povjerenstvo za sukob interesa ne postoji već godinu dana!

Od parlamentarnih izbora 2011. u Hrvatskoj nema Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa! Ono zapravo ne funkcionira kako bi trebalo još od izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa u veljači prošle godine, a od prosinca imamo tek krnji sastav Povjerenstva iz 2008. koje nema gotovo nikakve ovlasti. Nova Vlada se, čini se, zasad pomirila s postojećim stanjem jer se navodno radi na izradi novog zakona

Nakon izbora 151 osobe u Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine, imenovani su i novi ljudi u radna tijela Sabora poput Odbora za Ustav, Odbora za zakonodavstvo i Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Sva radna tijela su nanovo ekipirana i trebala bi raditi u skladu sa zakonima, osim Povjerenstva za odlučivanje sukoba interesa i Vijeća za praćenje suzbijanja korupcije.

Dok korupciju u Saboru ne prati ama baš nitko, jer novi zastupnici nisu među sobom izabrali ljude za novi sastav Vijeća, u Povjerenstvu za sukob interesa sjedi pet osoba koje prima 2.000 kuna mjesečno, a nema nikakve zakonske ovlasti. Odnosno, njihov najveći posao bio je prikupiti imovinske kartice svih dužnosnika u roku, ali s obzirom na njihov krnji sastav, oni nemaju nikakve ovlasti.

Naime, 11. veljače 2011. Hrvatski sabor donio je novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa kojim je uveo nova pravila za imenovanje članova saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Prema starom zakonu Povjerenstvo je imalo 11 članova koje se sastojalo od šest zastupnika i pet stručnih suradnika, a u novom je trebalo ostati samo pet stručnih članova koji ne bi imali veze s politikom.

Izbor pet osoba koje bi trebale imati istančan osjećaj za pravdu, zastupati isključivo načela morala i etike, znati što je to sukob interesa (jer na javnom natječaju neki kandidati ni to nisu znali) i biti za tu dužnost primjereno obrazovani - ispostavio se kao Sizifov posao. Dva natječaja prošla su bez kandidata te je ostalo funkcionirati Povjerenstvo izabrano prema starom zakonu 2008. godine. Ako nije funkcioniralo prema važećem zakonu, ono je dakle bilo tek tehničko Povjerenstvo.

Ta apsurdna situacija pogoršala se nakon parlamentarnih izbora u prosincu jer je šest osoba, odnosno šest političara iz Povjerenstva, izgubilo mandat za tu dužnost. Važnu kariku korupcijskog lanca - sukob interesa - ostalo je pratiti pet osoba izabranih prema zakonu koji je vrijedio 2008. Budući da to Povjerenstvo više nema niti kvorum, ono ne može donositi baš nikakve zaključke.

'Mi smo kao tehnička vlada - radimo dok se ne izabere novo Povjerenstvo ili dok nadležni ne odluče drukčije. Naše ovlasti su donošenjem novog zakona u veljači sužene; ne možemo postupati po novim pridošlim prijavama nakon stupanja novog zakona. Možemo tehničke djelatnosti obavljati poput edukacije i smjernica', rekao je predsjednik krnjeg Povjerenstva Mate Kačan.

Bivši SDP-ov član Povjerenstva Josip Leko kaže kako 'povjerenstva zapravo nema' i naglasio da bi tu situaciju trebalo riješiti što prije. 'Znam da je u pripremi izmjena i dopuna Zakona, ali ja zasad nemam uvid u izmjene. U svakom slučaju potrebno je bolje definirati sukob interesa kako bi i javnosti bilo moguće da lakše prosuđuje tko je morala, a tko djeluje u vlastitom interesu ili u interesu nekih lobija', rekao je Leko.

Izvršni direktor Gonga Dragan Zelić također upozorava da je potrebno donijeti novi zakon, ali u dogovoru s akademskom zajednicom i nevladinim udrugama: 'Zasad nam se nitko nije službeno obratio po tom pitanju, ali ne bi bilo dobro da takav zakon ide na Vladu bez dogovora stručne zajednice.'

Premda aktualno krnje Povjerenstvo ne funkcionira po zakonu, Zelić kaže da je bolje da tako i ostane dok se ne donese novi zakon: 'Bilo bi loše kada bismo tako važan zakon donosili preko noći. Ne smije se s time ni odugovlačiti, ali bilo bi dobro da se dobro razmisli i onda u skladu s novim zakonom imenuje novo Povjerenstvo.'

Prema njegovu mišljenju, u Povjerenstvu ne moraju sjediti samo nestranački ljudi, ali u njemu bi trebalo biti neovisnih stručnjaka i svi bi bili birani dvotrećinskom većinom u Saboru. 'Podsjećam da je taj zakon bio ključan za zatvaranje najtežeg poglavlja u pregovorima s Europskom unijom - poglavlja 23', rekao je Zelić.

Naime, prema mišljenju mnogih, Zakon koji je donesen u veljači 2011. išao je na ruku tada HDZ-ovoj vlasti koja je nametala 'svoje' vanjske stručnjake.

Iz Ministarstva pravosuđa i Vlade još nema nikakvih službenih najava izrade novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa niti bilo kakve najave da će se situacija u skorije vrijeme promijeniti. Sličan problem dogodio se i s Vijećem za praćenje suzbijanja korupcije koje nakon sazivanja novog Sabora uopće nije imenovano. Oporba navodno već zna da će šefica stranke Jadranka Kosor biti predsjednica tog Vijeća, ali vladajući se još nisu pobrojali.

Problem je dakle jasan - Sabor u kojem većinu ima Kukuriku koalicija još nema dva glavna tijela za borbu protiv korupcije, a rokovi za njihova imenovanja debelo su istekli.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još