Hrvatska NASTAVAK ZASJEDANJA

Sabor sutra odlučuje o proračunu

Hrvatski sabor sutra će zasjedanje nastaviti raspravom o Vladinom prijedlogu državnog proračuna za ovu godinu s planiranim rashodima u iznosu od 118,84 milijardi kuna, što je 3,4 milijarde kuna manje nego prošle godine, dok su prihodi planirani u iznosu od oko 108,95 milijardi kuna, ili 1,4 posto više nego lani

Uz predložene prihode i rashode, deficit proračuna smanjio bi se za više od 5 milijardi kuna i iznosio bi 9,9 milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a, a Vlada u ovoj godini predviđa gospodarski rast od 0,8 posto te inflaciju od 2,4 posto.

Doda li se smanjenju rashoda od 3,4 milijarde kuna i planirani porast prihoda za posebne namjene i pomoći u iznosu od 598,7 milijuna kuna i za taj iznos planirani porast rashoda financiranih iz tog izvora - ukupno smanjenje rashoda iznosi 4 milijarde kuna.

Vlada je smanjila rashode za zaposlene za 1,5 milijardu kuna, a doda li se i 450 milijuna kuna za zaposlene u zdravstvu ukupno je smanjenje 1,95 milijardu kuna. Riječ je, kažu u Banskim dvorima, ponajprije o uštedama na posebnim dodacima, radu na određeno vrijeme, prekovremenim, dodacima za posebne uvjete rada i sl.

Proračunom Vlada planira smanjiti materijalne rashode za 317 milijuna kuna, na 8,8 milijardi kuna, a subvencije su planirane u iznosu 5,5 milijardi kuna, što je 14,6 posto, ili 933,5 milijuna kuna manje.

Subvencije HŽ-u smanjile bi se za 284,7 milijuna kuna, a HŽ-u bi se smanjile i kapitalne pomoći i to za 258,7 milijuna kuna.

Poljoprivredi bi se subvencije smanjile za 817,3 milijuna kuna, s 3,6 na 2,8 milijardi kuna. No, istodobno su ugovorne obveze poljoprivredi prenijete iz prošle godine, a koje će se platiti u ovoj, planirane u iznosu od 952,5 milijuna kuna. Osigurano je i dodatnih 232,6 milijuna kuna za investicijske potpore za kapitalna ulaganja, pa će se ranije preuzete obveze u poljoprivredi izvršiti u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde kuna.

Prema predloženom, većina proračunskih korisnika u ovoj će godini raspolagati s manje proračunskog novca nego 2011., a među većim su 'gubitnicima' primjerice ministarstva financija, zdravlja, poljoprivrede, prometa, obrazovanja, dok su resori koji će imati više nego lani ministarstva rada i mirovinskog sustava, vanjskih i europskih poslova, zaštite okoliša, branitelja.

Za proračun u Vladi kažu da je realan, s ambicijom gospodarskog rasta i razvoja te zaštite onih koji su najteže pogođeni krizom.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još