Hrvatska ZIMSKI MIT

Uspješna predstava Hrvatskih voda

Desetodnevna predstava s pucanjem 'Velika ledena poplava' u režiji Hrvatskih voda, na čelu s direktorom Jadrankom Husarićem, u izvedbi Hrvatske vojske te ministrom unutarnjih poslova Rajkom Ostojićem u debitantskoj ulozi vođe obrane ljudi i imovine od opasnosti prirode, zabavila je cijelu Hrvatsku, a porezne obveznike nije stajala mnogo novca

Za propagandu i emitiranje predstave producenti su koristili infrastrukturu medija, vojska je dala nešto eksploziva, a glumci su za posao plaćeni u okviru svojih redovnih proračunskih primanja. Svim medijima na recikliranje je istovremeno dostavljena snimka, sada u funkciji foršpana, snimljena 1954. godine u Mađarskoj, na kojoj se rijeka sa santama leda razljeva po okolnim kućama i poljima. Prije 58 godina mađarsko vodno gospodarstvo, nasipi i interventne ekipe bile su na dosta nižem stupnju organiziranosti, ali snimka je efektivno zabavila narod i poslužila svrsi.

'Bolje je što smo došli zbog priprema, nego radi saniranja posljedica i ovo što je danas urađeno, zaštitit će Osijek od opasnosti od poplava te otkloniti mogućnost rušenja mostova', rekao je Ostojić u utorak, nakon što je vidio detonaciju 62,4 kilograma eksploziva postavljenog u 22 izbušena otvora u ledu, kojim je razbijen led na Dravi kod Josipovca nedaleko od Osijeka.

Nije čudno što je zaključak o ovom miniranju u području Regionalnog parka Mura-Drava, zaštićenog prema Zakonu o zaštiti prirode, nastao upravo u Hrvatskim vodama. Obaviješteni su svi akteri predstave, osim predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i prirode, koje kontrolira vodare u najosjetljivijem dijelu rada, zaštiti prirode. Veliki dio naših vodotoka zaštićen je zakonom. Iako nadležan za davanje dozvola za ovakve akcije u prirodi, MZOIP nije pozvan jer se navodno radi o hitnoj obrani ljudi i imovine od nečega sličnog tsunamiju (sudeći prema mađarskoj snimci iz davnina).

Ekolozi koji pomnije prate rad Hrvatskih voda za tportal potvrđuju da ovo državno poduzeće redovno koristi uobičajene i normalne prirodne pojave radi promoviranja svojih ekološki štetnih, a ekonomski skupih, građevinskih ideja, širenjem straha o tobožnjim katastrofama.

'Za miniranje leda na rijeci Dravi na njenom 26. kilometru nije bilo nikakve prave potrebe. Prvo, potpuno je jasno da vojska u bilo kojem trenutku može dovoljnom količinom eksploziva raznijeti bilo što, od leda do dobro utvrđenih zgrada i mostova. Stoga je 'dokaz' da vojska može dići u zrak led potpuno nepotreban. Drugo, unatoč tome što je na Dravi nastao ledostaj, što je upravo na dijelu gdje su izvedenim regulacijskim radovima poremećeni uobičajeni hidromorfološki uvjeti, on nije ugrožavao ni ljudske živote niti objekte. Dapače, rijeka Drava, kao i mnogi drugi vodotoci u Hrvatskoj, potpuno je zamrznuta na više lokacija, o čemu se Hrvatske vode nisu izjašnjavale', kaže Tibor Mikuška, ekolog Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.

Sprečavanje šteta od leda jasno je i opravdano, dodaje Mikuška, a to je već učinjeno uobičajenim radom ledolomaca na svim čepovima duž triju mostova u Osijeku. Indikativno je pri tome, kaže, da nitko nije spominjao ostale mostove na Dravi - kod Belišća, Donjeg Miholjca, Virovitice i dalje. Kako je moguće da taj isti led nije njih ugrožavao?

Goran Šafarek, biolog udruge Baobab, autor knjige 'Rijeke Hrvatske', redovno prati projekte Hrvatskih voda na Muri, Dravi, Dunavu i drugim rijekama, i očajan je kad god čuje za novu akciju upravitelja voda. 'Hrvatske vode nastavljaju staru taktiku 'štetnog djelovanja voda', odnosno zastrašivanja javnosti erozijom rijeka, poplavama i sličnim stvarima. Time se u javnosti stvara psihoza te im je lakše progurati skupe, nepotrebne i nažalost često i štetne projekte regulacija rijeka', upozorava Šafarek.

Budući da je sporna eksplozija izvedena u zaštićenom području prirode, po njima nepotrebno, ekolozi će podnijeti prijavu Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, najavio je Mikuška. Nenad Strizrep, pomoćnik ministrice, na naše pitanje o ovom slučaju rekao je da će inspekcija zaštite prirode 'ispitati cijeli slučaj kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice i temeljem toga poduzele određene mjere ako se utvrdi da je došlo do kršenja odredbi Zakona o zaštiti prirode'.

Iako je u medijima miniranje najavljivano kao 'probno', u Hrvatskim vodama sada tvrde da je bilo nužno upravo na tom mjestu i u to vrijeme. Citirajući nekoliko uredbi i zakona, o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava, o vodama i o zaštiti prirode, Zoran Đuroković, direktor osječke uprave Hrvatskih voda, kaže da ti zakoni ne sprečavaju hitno djelovanje u slučaju opasnosti.

'Radovi miniranja za potrebe razbijanja ledenog čepa na 26. kilometru rijeke Drave kod Osijeka, koji ledolomci nisu mogli probiti, izvršeni su za potrebe provedbe redovite obrane od leda i u skladu s navedenom zakonskom regulativom', ustvrdio je Đuroković.

Dakle miniranje je ipak bilo redovno, iako je upravo Đuroković u nekoliko izjava za medije dan uoči toga izjavljivao: 'Probno miniranje ćemo obaviti na Dravi, uzvodno od Osijeka' (Slobodna Dalmacija, 13.2.2012.); 'Usput smo uspješno prokrčili put kroz led na Dravi te tražili pogodnu lokaciju za probna miniranja leda.' (Glas Slavonije, 14.2.2012.).

Podsjetimo, miniranje je izvedeno, probno ili redovno (tko zna), radi sprečavanja poplave. U tom svjetlu važna je i sljedeća izjava Jadranka Husarića, generalnog direktora Hrvatskih voda, također uoči miniranja. 'Iznimno su niski vodostaji na svim našim rijekama u Hrvatskoj' (Večernji list, 10. 2. 2012). Slijedi li nastavak šoua 'Poplavit će nas niski vodostaji'?
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još