Hrvatska ADMINISTRATIVNO REZANJE NEZAPOSLENIH

Zaradite li više od 1.565 kuna, letite s burze rada

Vladin prijedlog mjera za izmjenu uvjeta pod kojima se osoba smatra nezaposlenom u velikom je dijelu hrvatske javnosti shvaćen kao administrativno, ali ne i stvarno rješavanje jednog od ključnih problema društva – velikog broja nezaposlenih. Za sindikaliste su najavljene mjere, zapravo, potpora radu na crno

Zakonske izmjene o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koje je na posljednjoj sjednici Vlade predstavio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, još će proći sito i rešeto, bar tako najavljuju sindikalisti.

Nije im sporno to što se direktori i članovi uprava s menadžerskim ugovorima, na koje se ne odnosi obveza aktivnog traženja novog posla, neće imati prava kao drugi nezaposleni, nego je upitno definiranje osoba koje s burze rada mogu ostvarivati određena prava.

Konkretno, riječ je o stavci po kojoj bi se nezaposlenom osobom ubuduće trebao smatrati netko tko mjesečno, po ugovoru o djelu ili drugom zakonitom modelu, zaradi manje od 1.565,07 kuna. Toliko je, u prosjeku, iznosila isplaćena mjesečna novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti u prethodnoj godini. Svatko tko zaradi više – briše se s burze rada.

Sindikalisti smatraju kako se takvim ograničenjima ljudi primoravaju tražiti drugi izlaz, pa i posegnuti za tzv. radom na crno, jer im ni naknada, niti bilo kakav dodatni prihod, za koji su ionako plaćali poreze državi, nisu dovoljni za preživljavanje.

'Ako je nešto bilo omogućeno i na to se platio porez, ne vidim razloga zašto država tako nešto smanjuje i prisiljava ljude da se snalaze na crno ili da umru zbog nemogućnosti preživljavanja s 1.500 kuna', kategoričan je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Podsjeća kako, po još uvijek važećim zakonskim odredbama, nezaposlena osoba može ostvariti mjesečna primanja do najviše 2.700 kuna, što je iznos najniže mjesečne osnovice na koju se obračunavaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

'Ne znam što je cilj, ali očito se radi o nekoj administrativnoj mjeri kojom će se broj nezaposlenih 'smanjiti' na način da ćemo neke ljude proglasiti da nisu nezaposleni ako su se uspjeli snaći da nešto zarade povrh naknade koju primaju. To je van svake pameti', upozorava Novosel.

U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutačno je više od 338.000 osoba, a sindikati tvrde kako ih manje od petine prima naknadu, pa ne vide zbog čega smanjivati cenzus koji ljudima omogućava kakvu-takvu dodatnu zaradu.

Ispravljanje nepravde prema nezaposlenim ženama

Predložene izmjene zakonskog okvira o pravima nezaposlenih imaju i poneku svijetlu točku. Jedna od njih je ispravljanje nepravde prema ženama koje su ostale bez posla, a imaju više od 55 godina. Zbog izmjena mirovinskog zakona prije dvije godine ostale su bez prava za naknadu u vrijeme nezaposlenosti, pa će za njih 2.382, koliko ih je trenutno u evidenciji, biti osigurana naknada do stjecanja uvjeta za prijevremenu mirovinu.

'Upozoravali smo bivšu vlast na nepravdu učinjenu tim ženama, no nije bilo sluha. Apsolutno je dobro da se radi na izmjenama i to treba istaknuti kao jedan pozitivan iskorak', pozdravio je najave pomoći ženama koje su ostale bez posla sindikalist Krešimir Sever.

'Pitanje je kolik broj ljudi bi bio obuhvaćen tom novom mjerom i izbrisan. Sjećajući se da se to dogodilo nakon 2000. godine kad su hrpu tvrtki poslali u stečaj, pa je brojka nezaposlenih narasla, možemo se sjetiti i da su izmijenili zakon i izbrisali više desetaka tisuća nezaposlenih iz evidencije temeljem novih propisa. Tad smo to vidjeli puno jasnije, sad nemamo brojke', ukazuje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).

I po njegovu će mišljenju Vladine mjere, ukoliko budu usvojene, 'tjerati ljude da se ne prijavljuju, jer od naknade ne mogu živjeti'. Podsjeća kako se ne može živjeti ni od naknade s burze rada, ni od onoga što se dodatno zaradi, pa ni od prosječne plaće.

'Svi koji zarade iznad propisanog iznosa bit će brisani, a Vlada ničim nije objasnila razloge zašto to radi. Daje se iščitati kako žele smanjiti broj nezaposlenih administrativnim mjerama. Drugi razlog ne mogu dokučiti, jer ga nisu ponudili', zaključuje Krešimir Sever.

Iako je ministar Mrsić najavio slanje u hitnu saborsku proceduru, do konačne dostave zakonskih izmjena prava nezaposlenih na Markov trg 6 ipak će proći izvjesno vrijeme, jer će se morati pričekati očitovanje i onih koji štite prava zaposlenih, ali i onih na burzi rada.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još