Hrvatska LINIĆ TOGONALU U 'OTVORENOM'

'Treba li vas toliko na HTV-u? Sigurno da ne!'

U sinoćnjem izdanju 'Otvorenog' koje se bavilo Vladinim prijedlogom proračuna, odnosno financijskim rezovima u državnom, tj. javnom sektoru, voditelj Mislav Togonal ugostio je ministra financija Slavka Linića, HDZ-ovog zastupnika Ivana Šukera i stručnjaka za monetarnu politiku i profesora sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivana Lovrinovića. Togonal je podsjetio da je Linića u mandatu vlade Ivice Račana krasio nadimak Mr. Stečaj te mu zamjerio brojne otkaze u javnim službama i najavljene stečajeve. No ministar financija mu nije ostao dužan upitavši ga treba li HTV toliko zaposlenih, zaključivši da i oni na televiziji znaju da ih ne treba

Togonala je, naime, zanimalo je li moguć tzv. crni scenarij koji predviđaju mediji, a prema kojem Linić uz 40.000 otkaza u javnim službama planira pokrenuti i oko 30 tisuća stečajeva, otkazati oko 24 tisuće ugovora na određeno te smanjiti broj radnika u Hrvatskim željeznicama.

'Evidentno je da će biti manje ljudi. Zaposleni na određeno vrijeme su tamo jer su im to omogućili ljudi na određenim položajima. Tako smo imali djelatnike koji su i po četiri godine radili na određeno vrijeme', pojasnio je Linić. Takvim potezima Ministarstvo financija planira uštedjeti oko dvije milijarde kuna na plaćama.

Linić je napomenuo da višak zaposlenih postoji i u javnim poduzećima, u kojima se, prema njegovoj ocjeni, zapošljavalo neracionalno i neefikasno. 'Takvih se balasta trebamo rješavati jer oni ne stvaraju nego troše novac. Ova vlada ne želi nastaviti takvu politiku', poručio je Linić. Povodom otkaza u javnom sektoru i Togonalove opaske da će povećanje broja nezaposlenih smanjiti potrošnju istaknuo je da su to promjene koje se moraju napraviti.

'Ako budemo stalno na televiziji govorili da ne treba otpuštati jer će ljudi završiti na burzi, je li vas treba biti toliko na televiziji? Sigurno da vas ne treba. Vi to dobro znate', ocijenio je Linić.

Ponovio je da treba imati hrabrosti za promjene. 'Već kasnimo s promjenama i ako sada ne budemo hrabri učiniti ih, bit ćemo u velikim neprilikama', zaključio je Linić.

Naime, prvi proračun nove Vlade neki su ekonomisti proglasili nerealnim, defenzivnim i nedovoljno hrabrim da Hrvatsku izvuče iz višegodišnje stagnacije. Prihodi su, ističu kritičari, planirani kao da ekonomija cvjeta, uštede i rezovi su nedovoljni te sve upućuje na nužan rebalans proračuna već za nekoliko mjeseci.

Od tvrtki i građana država bi ove godine trebala naplatiti 3,5 milijardi kuna više poreza nego lani. Kritičari smatraju da je proračun nerealan jer u zemlji pljušte masovni otkazi, prijete masovni stečajevi, a potrošnja građana kontinuirano pada.

'Negativno je to što se proračun neće napuniti u odgovarajućem iznosu. Nešto će se popuniti, ali ne koliko to sugerira povećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto', istaknula je ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb i bivša savjetnica bivše premijerke Kosor Sandra Švaljek.

Analitičarima je preambiciozna i Vladina računica o znatnom povećanju prihoda od poreza na dohodak i dobit tvrtki i banaka te administrativnih pristojbi. 'Ovo je jedna defenzivna ekonomska i proračunska politika koja smanjuje poreznu bazu na BDP', ističe profesor Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Proračun se temelji na nerealnoj pretpostavci gospodarskog rasta od 0,8 posto, a ekonomisti predviđaju pad BDP-a za jedan posto. Od Vlade očekuju daljnje smanjenje rashoda i rebalans proračuna već za nekoliko mjeseci. 'Revizijom kolektivnih ugovora mogli bismo napraviti još veće uštede i sve te uštede bi se onda reflektirale u novom rebalansu proračuna koji bi mogao biti sredinom godine', smatra Ante Bajo iz Instituta za javne financije.

Vlada ne bježi od kritika ekonomista i oporbe. 'Ne znači da je ovo sveto pismo u kojem nema nikakvih promjena, moguće su promjene i korekcije', istaknuo je premijer Zoran Milanović. Zaokret u fiskalnoj politici Vladi treba priznati, a rebalans proračuna nije bauk ako vodi stabilnosti državnih financija.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još