Hrvatska BAJIĆ NA SABORSKOM ODBORU

'Zbog curenja informacija u aferi Fimi media gubili smo svjedoke'

Uoči sutrašnje rasprave o izvještaju o radu državnih odvjetništava u 2010. glavni državni odvjetnik Mladen Bajić izvještaj je predstavio i članovima saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Najveći interes u raspravi, nakon što je Bajić predstavio statističke podatke o radu DORH-a, članovi Odbora pokazali su za curenje informacija iz istraga u medije. Naime, HNS-ov Boris Blažeković izrazio je zabrinutost da se 'zbog curenja informacija stječe dojam da se postupci vode preko medija'.

'Curenje informacija doista ugrožava ljudska prava, ali i tijek kaznenog postupka. Ako je itko frustriran i konsterniran zbog toga što određene informacije cure u javnost, onda smo to mi u DORH-u odnosno u USKOK-u, bez obzira što dio javnosti smatra drugačije', rekao je uvodno Bajić.

Članovima Odbora pojasnio je tijek standardnog postupka u kojem, kako tvrdi, do slanja istražnog naloga svim strankama nije bilo nikakvog curenja informacija.

'Tako su u jednom velikom predmetu koji je bio od posebnog interesa javnosti 24 odvjetnička tima nakon što je otvoren nalog imala kompletni spis od početka do kraja, sa svim dokumentima, transkriptima i snimkama. Ja ne kažem da to opravdava ovu situaciju, ali šteti istrazi jer dio svjedoka koji nama nije svjedočio nakon što su te informacije izašle u javnost povukli su se i nisu htjeli ništa govoriti. Mi bismo sami sebi kidali granu na kojoj sjedimo kad bismo bili odgovorni za curenje informacija', kazao je Bajić. Iako nije mogao govoriti o kojem se konkretno predmetu radi, iz njegovog opisa daje se naslutiti da se radi o postupku u predmetu Fimi media.

Požalio se pritom kako je teško doći do osoba koje su podatke dale u javnost. 'Hrvatski mediji, posebno tiskani i portali, nisu nikad prenijeli faksimile dokumenata, nego su ih samo prepričavali. Time su otežali mogućnost da utvrdimo koji je ili čiji dokument izašao van. Razmišljamo kako ćemo osigurati da spriječimo sve to, od označavanja posebnih primjeraka posebnim oznakama, to smo dijelom i radili tamo gdje smo mogli zakonom, a drugo, da vidimo kako i treba li zakonom štititi sve te dokumente ili samo dio', kazao je Bajić.

Govoreći pak o ratnim zločinima Bajić je uvodno kazao kako su 2010. na temelju kaznenih prijava u DORH-u došli do podataka da je u sklopu tog kaznenog djela ubijeno 5998 osoba, teško je tjelesno povrijeđeno 2266 osoba, izloženo je torturi, zlostavljanju, nečovječnom postupanju i slično 2354 osoba i silovano 67 osoba. Ruža Tomašić iz HSP-a dr. Ante Starčević upitala ga je stoga da li su u podacima o silovanima i žene iz Vukovara te kada su u tim slučajevima istrage počele i koliko je osoba osuđeno.

'Broj 67 je ukupan broj silovanja i najveći broj smo procesuriali i optužili u sklopu predmeta vezanih uz srpske logore', kazao je Bajić, dodavši kako očekuje da će tužiteljstvo u suradnji s nevladinom udrugom koja se bavi tematikom silovanja žena tijekom Domovinskog rata, ali i s Haškim sudom te srbijanskim tužiteljstvom, doći do relevantnih podataka na temelju kojih bi otkrilo i procesuiralo počinitelje tih ratnih zločina.

SDP-ov Dan Špicer zabrinuo se pak zbog stavki izvještaja koje govore o financijskim i materijalnim sredstvima potrebnim za funkcioniranje DORH-a, a prema kojima DORH ima novca samo za hladni pogon. 'Ovo izvješće je poziv u pomoć i nama u Saboru i institucijama', upozorio je Špicer.

Bajić je donekle umirio članove odbora kazavši da je dio tog problema u zadnjih godinu dana saniran, no izrazio je zabinutost zbog posebne stavke koja se odnosi na vještačenja, koja su sukladno novom ZKP-u u domeni DORH-a.

'Mi sada ne možemo predvidjeti financijska sredstva jer ne znamo kakva ćemo vještačenja trebati. Ne smijemo dopustiti da neki kazneni postupak stane jer nema novca za vještačenje', dodao je Bajić.

Što se pak tiče statističkih podataka za 2010, glavni državni odvjetnik je naveo kako je te godine došlo do neznatnog pada broja podnesenih kaznenih prijava u odnosu na godinu ranije (oko jedan posto), no da je u sklopu tih kaznenih prijava došlo do porasta od tri posto što se tiče onih vezanih uz najmlađu populaciju.

Što se pak tiče strukture kriminaliteta, najveći broj prijava i dalje se odnosi na zlouporabu opojnih droga, dok 3,1 posto otpada na kaznena djela protiv života i tijela.

'Međutim, iz statističkih pokazatelja razvidno je da u Hrvatskoj broj kaznenog djela ubojstva nije toliko velik koliko bi se dalo zaključiti pregledom dnevnih medija, jer imali smo 11 teških ubojstava u pokušaju, 25 teških ubojstava i 32 ubojstva, ostalo su bila ubojstva u pokušaju. U odnosu na broj stanovnika ovo je jedan od najnižih postotaka u odnosu na zemlje EU', rekao je Bajić.

Iznio je podatke i o kaznenim djelima vezanim uz korupciju i organizirani kriminal. 'USKOK je u 2010. imao 1101 kaznenu prijavu u radu, što je nešto manje nego godinu dana prije. Od toga se 152 prijave odnose na kaznena djela organiziranog kriminala, a 925 prijava za korupcijska kaznena djela u širem smislu riječi. Kad usporedimo podatke o kretanju broja prijava, vidljivo je da je u 2010. smanjen broj prijava za 1,5 posto, ali da je broj i težina onih najtežih oblika kaznenih djela korupcije u znatnom porastu u odnosu na godinu ranije. Struktura i kretanje kaznenih prijava korupcije u širem smislu riječi pokazuje da su najčešća po broju i po težini kaznena djela zlouporabe položaja službenih osoba, ali isto tako i korupcijska djela u užem smislu, a to su primanje i davanje mita', zaključio je Bajić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još