Hrvatska APEL MLADIH VLADI

'Ne želimo sa 25 godina biti – otpisani slučaj'

Podatak da je Hrvatska barem u nečemu u europskom vrhu, a riječ je o udjelu nezaposlenosti mladih na tržištu rada, ne djeluje nikako drukčije, nego kao crni humor. Taj obeshrabrujući podatak ne može ublažiti ni činjenica da je, općenito, nezaposlenost u cijeloj Europi velika, jer mladi ljudi s kvalifikacijama i diplomom u rukama nakon izlaska s fakulteta očekuju pronaći posao. Suočeni su, nažalost, s brojnim preprekama, a nova Vlada im zasad nudi samo načelna rješenja

Mladi i obrazovani, a nezaposleni, već godinama upozoravaju kako problem sve većeg broja mladih ljudi u strukturi nezaposlenih, a najmanje ih je trećina, nije novost. Ni odgovori po kojima je 'u svim zemljama nezaposlenost mladih viša od nezaposlenosti ostatka populacije', po čemu Hrvatska 'samo slijedi trendove' ne mogu ih zadovoljiti.

'Trenutačno stanje stvoreno je kroz dugogodišnje stvaranje strukturnih preduvjeta i ignoriranje rijetkih, ali glasnih upozorenja da natprosječno visoka stopa nezaposlenosti u populaciji mladih nešto govori o ekonomskom zdravlju jedne zemlje', ukazuje Nikola Buković, koordinator programa za razvoj nacionalne i lokalnih politika za mlade u Mreži mladih Hrvatske.

I dok su Njemačka, Austrija ili Nizozemska, koje su doista vrh, naravno, u pozitivnom smislu, kada je zapošljavanje mladih u pitanju, prilično daleko, a Španjolska, Grčka, Bugarska i Rumunjska, odnosno 'ekipa s dna ljestvice', jako blizu, Hrvatska nije uspjela ni europski prosjek dostignuti. Ni zapošljavanje izvan struke, na određeno radno vrijeme ili na pola radnog vremena, uza sva ona neobična i krajnje neukusna pitanja na razgovoru za posao, nisu mogli pomoći mladima i popraviti sliku.

'Populacija mladih u dobi do 30 godina podnijela je najteži udar krize pa moramo vrlo ozbiljno razmisliti o tome kakve sve društveno-ekonomske posljedice može imati situacija u kojoj je ovoliki broj mladih ljudi izvan svijeta rada na srednji i dugi rok te koje mehanizme treba upotrijebiti za rješavanje ili barem ublažavanje sadašnjeg stanja', dodao je Nikola Buković.

Priznajući da je najmanje 130.000 nezaposlenih, odnosno njih 30 posto, u dobi od 20 do 29 godine i da smo doista daleko od europskog vrha, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predlaže i neke kratkoročne mjere pomoći mladima bez radnog iskustva. Naime, mnogi od njih 'padnu' na prvoj prepreci – radno iskustvo.

'Mladim sugrađanima koji su na Zavodu za zapošljavanje namjeravamo omogućiti da godinu dana volontiraju u nekoj tvrtci ili tvornici gdje će steći neophodno iskustvo da idu na tržište rada. Neki će i ostati na tom radnom mjestu, a drugima ćemo, ako za njih nema posla, omogućiti da steknu nova znanja i nove vještine za određena zanimanja', najavio je ministar Mrsić tijekom gostovanja na Novoj TV.

Upravo je problem predugog 'boravka' na Zavodu za zapošljavanje i činjenice da i s dvije diplome mladi pakiraju kuverte ili rade slabo plaćene poslove u fokusu zanimanja i Mreže mladih koji su uoči izbora i sve sudionike političkih procesa upoznali sa svojim razmišljanjima o problemu nezaposlenosti mladih.

'Hrvatski ekonomski sustav ima problema s apsorpcijom mladih osoba koje su tek završile obrazovanje i u najboljim su ekonomskim godinama, imaju visoku stručnu spremu i godinama traže posao te su bez ikakve socijalne sigurnosti i s malo opipljive nade da će im stjecanje dodatnih znanja u kratkom roku bitno pomoći. Stoga treba promisliti želimo li prihvatiti činjenicu da je osoba u dobi od 25 i nešto godina otpisani slučaj, jer je hrvatsko tržište rada ne registrira na svom radaru', napominje Nikola Buković.

Za predstavnike hrvatske Vlade odgovor na to pitanje leži u spoznaji koje kadrove Hrvatska treba za 10 ili 20 godina. 'Moramo znati hoće li za nekog tko danas počinje izobrazbu biti posla za 20 godina. O tome se puno govorilo, ali nitko nije sjeo za stol i stavio stvari na papir. Odlučni smo to uraditi', obećao je ministar Mrsić.

Kako vratiti one koji 'ispadnu iz sustava'?

O tome da u Mreži mladih Hrvatske ozbiljno razmišljaju o svojoj budućnosti, odnosno gdje će biti i što raditi za 10 ili 20 godina, govori i podatak da se u svojim aktivnostima pozivaju na odredbe Youth on the Move, bitne inicijative europske strategije rasta i razvoja Europe 2020. Kroz kombinaciju djelovanja odgovornih aktera s europske i nacionalnih razina, pretpostavlja se uvođenje mjere pod nazivom Garancija za mlade koja bi u svim državama članicama EU omogućila da se mladi koji 'ispadnu iz sustava' u roku od pola godine vrate u svijet rada, obrazovanja i stručnog usavršavanja uz financijsku kompenzaciju koja bi im jamčila relativno dostojanstvenu egzistenciju.

Inače, Mrsićeva kolegica zadužena za socijalnu politiku i mlade, Milanka Opačić krajem veljače bi se trebala sastati s predstavnicima Mreže mladih Hrvatske i razgovarati (i) na temu nezaposlenosti mladih. Tada će se ponovno pokušati otvoriti razgovori o mjerama koje mogu poboljšati položaj mladih na tržištu rada, ali i u društvu općenito.

'Država mora odigrati ključnu ulogu kroz razvoj učinkovitijeg sustava praćenja mladih koji napuštaju svijet obrazovanja te se ne uspijevaju ni zaposliti, niti imaju materijalnih sredstava da nastave (smisleno) obrazovanje. Ključno je da se takvi mladi ne osjete napuštenima, a njihove vještine potpuno ne atrofiraju do trenutka kada gospodarstvo opet dođe do daha te stvori kapacitet da ih zaposli', zaključuje Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske.

Nažalost, nitko osim mladih, kako to upozoravaju i njihovi predstavnici, ne zna kako je danas biti mlad, obrazovan i nezaposlen. One koji to ne znaju ili su zaboravili, treba samo podsjetiti na stvari izrečene u predizbornoj kampanji. Svjesni, kako kažu, da je 'put od riječi do djela u pravilu bitno dulji nego put od oporbe do vlasti', mladi će ih ipak podsjećati na obećanja i preuzete obveze, ali i pomagati realizaciju dobrih ideja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još