Hrvatska MARATONSKO SUĐENJE ZA RATNI ZLOČIN

Žrtvama država isplatila odštete a Hrastovu se još sudi

U sudskom postupku protiv Mihajla Hrastova, optuženika za ratni zločin na Koranskom mostu 1991., koji sa šest suđenja u 20 godina spada u jedan od najduljih postupaka hrvatskog pravosuđa, 'na snazi' je godinu dana od studenog 2009. do prosinca 2010. godine bila pravomoćna osuđujuća presuda Vrhovnog suda, na temelju koje su neke obitelji žrtava tužbom protiv RH dobile odštetu

Prema podacima karlovačkog općinskog državnog odvjetnika Krešimira Ostrogonca naknadu štete od Republike Hrvatske za protupravno ubojstvo 13 neprijateljskih vojnika i ranjavanje dvojice na Koranskom mostu u rujnu 1991. godine, dobile su zasad supruga, majka i kći ubijenog Svetozara Gojkovića u ukupnom iznosu od 660.000 kuna, te majka i otac ubijenog Zorana Komadine u iznosu od 462.894 kune. U tijeku su još parnični postupci ranjenog tužitelja Svetozara Šarca i nasljednika ubijenog Nebojše Popovića. Ostrogonac navodi i da on nema pregled svih odštetnih parnica jer se one kao građanski postupci vode prema mjestu prebivališta, a ne kao kod kaznenih predmeta po mjestu počinjenja kaznenog djela.

A po izjavi Luke Šuška, odvjetnika 10 obitelji oštećenika, ukupnu naknadu od 660.000 kuna dobile su još tri nasljednice poginulog Nikole Babića, a parnicu protiv države za naknadu vode još nasljednici svih ubijenih, osim Mile Peurače iza kojeg nije ostalo nasljednika, te dvojica ranjenih, Svetozar Šarac i Dušan Mrkić. Odvjetnik Šušak kaže da je „orijentacijski kriterij Vrhovnog suda da naknada štete po nasljedniku, u koje ulaze roditelji, supružnici i djeca, iznosi 220.000 kuna, svima jednako.

Nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog suda Državno je odvjetništvo uputilo sudovima naputak o prekidu građanskih postupaka, do pravomoćnosti presude.

Karlovački općinski državni odvjetnik Krešimir Ostrogonac navodi da u ovom trenutku ne možemo nagađati o budućoj presudi, a ako bi ona bila oslobađajuća tek će trebati odlučiti što će biti s isplaćenim odštetama 'jer takve sudske prakse nema, barem nama nije poznata“, kazao je .

Hrastov je u prosincu 2010. pušten iz zatvora u Lepoglavi s izdržavanja sedmogodišnje kazne za protupravno ubijanje 13 i ranjavanje dvojice zarobljenih neprijateljskih vojnika, jer je Ustavni sud uvažio tužbu obrane da Vrhovni sud osuđujuću presudu iz studenog 2009. nije javno objavio, čime je Hrastovu bilo "povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje", budući da "presuda proizvodi javne učinke tek kad je izrečena i javno objavljena". Vrhovni sud tako sada ponovno odlučuje o žalbi tužiteljstva na posljednju oslobađajuću presudu iz 2007. godine.

Suđenje je počelo i prekinuto 30. i 31. siječnja ove godine, a ponovno su bili saslušani suborci optuženog bivšeg specijalnog policajca Hrastova, Goran Čerkez i Darko Grujić, te vještaci - za sudsku medicinu Josip Škavić i za balistiku Damir Tomašek.

Suđenje je prekinuto na neodređeno vrijeme, a na idućem ročištu sudsko vijeće Vrhovnog suda trebalo bi neposredno ispitati još nekoliko svjedoke od kojih bi neki trebali stići i iz Srbije.

Suprotstavljene strane jednako negativno govore o predugačkom trajanju postupka. Hrastovljev odvjetnik Krešimir Vilajtović, izražavajući uvjerenost da Hrastov 'nije počinio kazneno djelo i da nije kriv za ono što se dogodilo na Koranskom mostu“, ustraje na tvrdnjama da je nepravda da se nevinom čovjeku sudi 20 godina, te da „to stanje s kojim on živi 99 posto ljudi jednostavno ne bi izdržalo'.

S odugovlačenjem suđenja Hrastovu nezadovoljni su i oštećenici i javnost, smatra i odvjetnik Šušak 'jer nema pravde ni za koga u predmetu koji nema pravomoćni pravorijek ni 20 godina nakon događaja.

Nema pravde tamo gdje netko tko je izgubio uzdržavatelja odštetu za duševne boli i tzv. neimovinsku štetu od države čeka više od 20 godina, kazao je Šušak.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još