Hrvatska BORBA PROTIV LEDENIH BARIJERA

Hrvatska vojska minirat će Savu, Dravu i Dunav

Led je potpuno okovao rijeku Dravu od središta Osijeka sve do Virovitice, a i ondje ga je već 80 posto. Svakodnevno se širi uzvodno i ovih će dana stići i do Terezinog polja. Slično će se dogoditi i s Dunavom u najvećem dijelu toka kroz Hrvatsku, pa prijeti stvaranje ledenih barijera i čepova koje bi u slučaju naglog otapanja snijega izazvale katastrofalne poplave

Zato su se u Osijeku danas sastali predstavnici svih nadležnih službi i institucija, kako bi dogovorili nužne mjere kojima će odgovoriti na izazove sljedećih desetak dana. Da se pripremaju i za najgori scenarij, potvrdio je u osječkom sjedištu Hrvatskih voda pomoćnik ministra poljoprivrede, Dražen Kurečić, koji je situaciju nazvao krajnje ozbiljnom.

'Pripremamo se za korištenje minsko-eksplozivnih sredstava za razbijanje leda, u što će biti uključena Hrvatska vojska. No, ma koliko se pripremili, vremenske prilike mogu dovesti do posljedica na koje nećemo moći u potpunosti utjecati', upozorio je Kurečić.

Brigadni general Ivan Jurić najavio je skoro probno miniranje leda na Dravi izvan naseljenih mjesta kako bismo spremni dočekali formiranje ledene barijere, a sličnu intervenciju provest će i na Dunavu, Savi te drugim rijekama gdje to od njih zatraže Hrvatske vode.

Nemoć pred prirodom

Jadranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda, potvrdio je da četiri ledolomca održavaju koridor na Dravi do ušća Dunava, kojim će otjecati razbijeni led: 'To ćemo raditi dokle god bude trebalo, a narednih dvadesetak dana očekujemo i dalje niske temperature, povremene padaline i leđenje. Dogovorili smo sa srpskom i mađarskom stranom angažiranje još četiri snažna ledolomca koji će na Dunavu čistiti led i stvarati ledohod. Očekujemo ih u subotu, a počet će raditi u nedjelju.'

Husarić je zadovoljan funkcioniranjem sustava obrane od poplave i suradnjom svih službi, ali upozorava da se protiv prirode u nekim slučajevima nije moguće uspješno braniti.

'Protekle četiri godine svjedočili smo maksimalno visokim vodostajima, obilnim kišama i najvećim protokom ikad zabilježenim. Sada se borimo protiv leda, a vodostaji su na najnižim razinama. S ledom smo se borili i 1956. godine eksplozivom i bombama, borili smo se i 1986. i to nas upozorava da u svakom trenutku budemo spremni za takve probleme.'

Slične aktivnosti obavljaju i na zaleđenoj Savi gdje je iznimno nizak vodostaj. Situacija je ista u Jasenovcu i Slavonskom Brodu, gdje su također angažirana četiri ledolomca, a priprema se i uporaba minsko-eksplozivnih sredstava. Na svim rijekama u Hrvatskoj su vodostaji izrazito niski i osim onih brzog toga gotovo sve su zaleđene.

Moguće i zarobljavanje na Dunavu

'Sav trud koji činimo neznatan je u odnosu na moguće katastrofalne posljedice ledenih poplava i bilo bi neoprostivo da već danas ne poduzimamo sve kako bismo rizik sveli na najmanju mjeru', rekao je Zoran Đuroković, direktor osječke ispostave Hrvatskih voda: 'U ovim uvjetima naši ledolomci ne mogu napuštati područje rijeke Drave i u cijelosti će ostati na njoj, pa na Dunavu mogu raditi jedino mađarski. Mađarske ledolomce trebat će opskrbljivati gorivom, posadi eventualno pružili medicinsku pomoć, moguće je i zarobljavanje ledolomaca na Dunavu jer njega će u potpunosti okovati led, pa se može pojaviti problem prilaska ledolomcima ako se zaglave', pojasnio je Đuroković.

Zajednički protiv katastrofa

Goran Flauder/tportal.hr
Mađarska je 1956. godine najteže stradala od ledenih poplava i nakon toga je formirala flotu ledolomaca. Nekad ih je bilo i desetak, ali zbog skupog održavanja iz tih vremena ostala su četiri. To su iznimno dobri ledolomci, no služe samo za potrebe razbijanja leda i zato predstavljaju velik teret, pa smo međudržavnim sporazumom osigurala da ih mađarska strana i dalje drži spremnima i dostupnima Hrvatskoj.

Osim toga i Mađarska će se od leda braniti u Daljskoj krivini, pa snosi 50 posto troška angažiranja ledolomaca, dok po 25 posto pokriva hrvatska i srpska strana. Naši su ledolomci snage od 300 do 500 kilovata, a mađarski imaju do 1.470, dakle jači su četiri do pet puta. Imaju i posebne uređaje za klaćanje uz pomoć kojeg im se rotira težište, pa led mogu dodatno lomiti vibracijama i kretanjem lijevo-desno.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još