Hrvatska TRAVA MIRA

Kanabis liječi. Zašto ne i u Hrvatskoj?

Ministar zdravlja Rajko Ostojić traži znanstvene dokaze o ljekovitosti medicinskog kanabisa, a u svijetu se nižu omasovljene znanstvene konferencije o tome. Suočen s pitanjima o legalizaciji upotrebe kanabisa u medicinske svrhe, ministar putem medija zahtijeva uvid u rezultate kliničkih ispitivanja, koja se također u svijetu provode već desetljećima

Sveučilište u Bonnu u rujnu prošle godine ugostilo je preko dvije stotine znanstvenika iz cijelog svijeta na Konferenciji o primjeni kanabinoida u medicini. Bila je to šesta po redu konferencija u okviru koje se održala i peta Europska radionica o istraživanju kanabinoida. Među sponzorima skupa bili su Njemačka zaklada za istraživanja i Međunarodno društvo za neurokemiju. Knjiga sažetaka radova s Konferencije sadržava 150 stranica.

Slične konferencije održavaju se u SAD-u, Australiji, Kanadi. U Brisbaneu u Australiji u rujnu će se održati 2. Nacionalna konferencija o kanabisu, gdje je najavljeno 14 predavača. Slijedi, dakako, europski skup poput lanjskog u Bonnu. Amerikanci u Los Angelesu priređuju vrlo posjećen godišnji sajam Hempcon.

Legalizacija u EU

Kanabis je danas legaliziran ili dekriminaliziran u deset europskih država. Prema informacijama Europske koalicije za razboritu upotrebu droga (ENCOD) to su Njemačka, Austrija, Češka, Italija, Švicarska, Nizozemska, Belgija, Danska, Španjolska i Portugal. Uglavnom je dopuštena osobna upotreba kanabisa. Tako nije sav posao prepušten farmaceutskoj industriji. U ENCODU predviđaju da će i ostale europske zemlje ubrzo slijediti ove primjere. Hrvatska traži dokaze i tapka.

Međunarodno udruženje za medicinski kanabis (International Association for Cannabinoid Medicines, IACM) vodi bazu podataka kliničkih ispitivanja o ljekovitom djelovanju kanabisa. U bazi se nalazi preko 350 studija, a samo za 2011. godinu navedeno je 20 kliničkih ispitivanja o liječenju kanabisom i ublažavanju posljedica brojnih bolesti. Najstarija navedena studija provedena je 1970. godine.

Marko Dujmović, 30-godišnji Križevčanin, godinama pati od nesanice, zbog čega je počeo koristiti kanabis čije ga je djelovanje umirivalo i omogućavalo san. Zaoštravanjem propisa Dujmović je odustao od kanabisa i obratio se liječnicim, od kojih je dobio antidepresive i tablete za spavanje. Nuspojave su dodatno pogoršale neizdrživu bolest od koje, bez pomoći, ne može usnuti.

'U svijetu postoje lijekovi, medicinski kanabis, kojima se liječe ovakve bolesti. Zašto ih ne možemo koristiti u Hrvatskoj?' očajan je Dujmović.

Ljudi sa sličnim tegobama često zovu udrugu Zeleni svijet, sa sjedištem u Križevcima, i traže ulje kanabisa radi liječenja. Zeleni svijet je jedina udruga u Hrvatskoj koja informira javnost o medicinskom kanabisu, ali ni oni ne mogu pomoći kada je ovakvo liječenje kod nas ilegalno.

'Organiziramo konferencije i putem medija, naše web stranice, publikacija i skupova informiramo o medicinskoj upotrebi kanabisa. Surađujemo s organizacijama i stručnjacima iz inozemstva koji također promoviraju ovaj lijek', objasnila je tportalu Marta Gold, članica Zelenog svijeta. Ova udruga pokrenula je jedinu edukativnu internetsku stranicu o ovoj temi u Hrvatskoj www.medicinski-kanabis.com.

Na toj stranici objavili su i tekst vrlo detaljno obrazložene tužbe Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti određenih odredbi Kaznenog zakona u vezi s odredbama Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i Popisa opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka. Zeleni svijet u tužbi tvrdi da se tim odredbama, zapravo, zabranom svake upotrebe kanabisa, vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom. Ustavni sud još nije donio svoju ocjenu.

Hrvatsko pravosuđe u međuvremenu polako ignorira kriminalizaciju svakog oblika korištenja kanabisa. Vrhovni sud već je nekoliko puta oslobodio osuđenike kojima je određena zatvorska kazna zbog korištenja kanabisa. Primjerice, sredinom siječnja 39-godišnjem Zagrepčaninu Vrhovni sud ukinuo je presudu zbog korištenja kanabisa 'jer je konzumacijom marihuane suzbijao simptome teške i neizlječive bolesti te je iskreno priznao djelo'.


Međunarodno udruženje za medicinski kanabis (IACM) navodi niz bolesti za koje su znanstvene studije i praksa dokazali ljekovito djelovanje medicinskog kanabisa. Ublažavanje mučnina tijekom kemoterapije, anoreksija, kronična bol, spastičnost kod multipleskleroze i ozljeda kralježnice, za te bolesti 'postoje jaki dokazi o medicinskim koristima kanabisa', ističu u IACM-u. Manje podataka postoji za korisno djelovanje medicinskog kanabisa pri oboljenju od ostalih bolesti, poput epilepsije. Istraživanja se još provode o utjecaju u liječenju Alzheimerove bolesti, pri čemu su zamijećena poboljšanja apetita pacijenata.

Liječnik Donald Abrams, šef odjela za hematologiju i onkologiju Opće bolnice u San Franciscu, ima tridesetogodišnje iskustvo u liječenju pacijenata oboljelih od zloćudnih bolesti.

'Iz povijesti znamo da je kanabis duže vremena bio lijek, nego što nije bio lijek. Umjesto da propisujem niz lijekova s različitim nuspojavama, pacijentima mogu dati jedan jedini lijek s više učinaka', Abramsova je izjava u dokumentarnom filmu 'Medicinski kanabis i njegov utjecaj na zdravlje ljudi'. Prvi poznati zapisi o liječenju kanabisom, naglašava Abrams, govore o kineskom vladaru Shen Nengu koji je 2737. godine pr.n.e. propisivao kanabis za liječenje kostobolje, reumatizma, malarije i lošeg pamćenja.

Za razliku od kanabisa s ilegalnog tržišta, medicinski kanabis standardizirani je proizvod namijenjen liječenju ili ublažavanju posljedica bolesti. Vladin Ured za medicinski kanabis u Nizozemskoj kontrolira uzgoj i trgovinu medicinskim kanabisom, koji se u toj zemlji pojavljuje u tri proizvoda. Bedrobinol, Bedrocan i Bediol nazivi su lijekova u kojima postotak THC-a varira od 6 do 12 posto, a kanabinoida od manje od 1 do 7,5 posto.

Prodaju se po utvrđenoj cijeni od oko 43 eura za 5 grama. Ured ne preporučuje pušenje, nego inhalaciju pomoću isparivača (vaporizer), u kojemu vrući zrak (185 C) prelazi preko kanabisa, hladi se, da bi ga pacijent udahnuo. Postoji nekoliko proizvođača tog pomagala.

Nizozemska vlada proizvodnju i upotrebu kanabisa za u medicinske svrhe dopustila je na osnovu doktorske disertacije Arnoa Hazekampa. Među važnijom literaturom o medicinskom kanabisu je i knjiga 'Farmakologija, toksikologija i terapeutski potencijal kanabisa i kanabinoida', autora Franje Grotenhermena i Ethana Russoa, njemačkih znanstvenika.

Američki Ured za lijekovitu i hranu odobrio je Marinol, za liječenje anoreksičnosti oboljelih od AIDS-a, posljedica kemoterapije, stimuliranje apetita i slično. Aktivni sastojak u Marinolu je sintetički THC. U SAD-u već je 16 zemalja odobrilo korištenje kanabisa u medicinski svrhe, a u sjevernom dijelu Kalifornije uzgoj kanabisa postaje gospodarski važna poljoprivredna kultura, jer je sve raširenije korištenje kanabisa za uživanje.

U Europi postaje popularno udruživanje u 'društvene klubove kanabisa' (cannabis social club), neprofitna udruženja koja organiziraju profesionalan zajednički uzgoj kanabisa do određenih količina za potrebe članova. Klubovi već djeluju u Belgiji (Trekt Uw Plant), Njemačkoj (East Side Growers, Španjolskoj (Ganjazz and Pannagh) i Švicarskoj (Verein Medical Cannabis), a u Francuskoj su u osnivanju.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još