Hrvatska PLOVEĆA ULICA SA 70 KUĆICA IZ BAJKE

Idilično splavarsko naselje moglo bi nestati pod santama leda!

Zima koja je potpomognuta ekstremno niskim temperaturama, paralizirala hrvatske gradove i sela, ozbiljno je zaprijetila i jedinstvenoj plutajućoj ulici na rijeci. Riječ je o idiličnoj Splavarskoj ulici na Savi kod Slavonskog Broda. Debeo led jučer je gotovo potpuno okovao rijeku i plutajuće kućice iz bajke, a splavari se pribojavaju da bi opasne sante leda mogle oštetiti te potpuno potopiti čitavo bajkovito naselje u kojemu je 70-ak kućica na vodi

'U četvrtak se Sava zaledila te je sada upitno koliki će biti komadi leda kada se ledena kora počne topiti. Iskustva oko toga nemamo, ni mi niti nadležna tijela, ali svakako se nadamo pomoći ako nam ona bude potrebna. Moguće je da sve prođe bez ikakvih posljedica, no isto je tako moguće da splavarsko naselje nestane, razbijeno i potopljeno santama leda', kazao je za tportal zaljubljenik u život na rijeci Josip Nakić koji je i potpredsjednik jedinstvene u regiji Udruge splavara.

ULICA NA RIJECI PO VIZIJI ČIKA MATE

Prvi splav na rijeci Savi kod Slavonskog Broda bio je onaj zaljubljenika i čuvara rijeke Save Mate Markovića. On je krajem 70-ih godina naslijedio dvije kabine od propalog Gradskog kupališta i na njima je boravio sve do svoje smrti 1989. Po njemu je ime dobila i udruga splavara Čika Mata osnovana 2004., koja broji oko 40-ak redovnih i 10-ak počasnih članova. Budući da je udruga jedinstvena u Hrvatskoj i u regiji, dobila je i svoju ulicu simbolična naziva - Splavarska ulica. Prvi su splavovi na području današnje Splavarske ulice izgrađeni još 80-ih godina, no prava kulminacija gradnje splavova počela je oko 2000. godine. Tada se u samo nekoliko godina izgradilo više od 50 kućica na splavovima, a danas ih je u Splavarskoj ulici preko 70, što ulicu na rijeci čini jedinstvenom u Hrvatskoj, ali i u većem djelu Europe.

Ovakav opasan ledeni scenarij posljednji se puta dogodio prije 25 godina, u zimi 1987. godine, ali i dvije godine prije toga. U to je vrijeme, kaže Nakić, zimovnik bio na drugoj strani rijeke, u Bosanskom Brodu ispred Ade, gdje se tada usidrila većina plovila. Splavova je tada bilo malo, a tadašnji vlasnici plutajućih vikendica na rijeci hrvali su se s mnogobrojnim problemima te da su teškom mukom branili splavi od udara ledenih santi. Sante, koje za plutajuće kućice mogu biti kobne, kreću na svoj opasan put kada se led na površini rijeke počne topiti. Veliki ploveći komadi leda tada su ubojiti za kućice izgrađene na splavovima jer ih u tren oka mogu potopiti.

'Već smo ranije upozorili sve vlasnike u splavarskom naselju da sami moraju razbijati led oko splavi', kaže kapetan Lučke kapetanije Slavonski Brod, Stjepan Benić. Iako u kapetaniji ovih dana imaju pune ruke posla na čak 300 riječnih kilometara ledom okovane Save, splavari se nadaju da će im, u slučaju da naselju zaprijeti ledeno potapanje, izaći u susret kako bi se sante leda preusmjerile. U suprotnom, ledene bi gromade mogle 'pregaziti' te potopiti idilično naselje na rijeci koje je na pravom putu da postane ploveća turistička atrakcija.

OPASAN I RAST VODOSTAJA


Na ćud Save vlasnici plutajućih kućica već su navikli, jer nevolje ne dolaze samo zimi već sa svakim porastom vodostaja - što je on intenzivniji problemi su veći.

'Nevolje dolaze nakon obilnih padalina, kada se u Savu slijevaju velike količine vode te ona nosi ogromne naplavine koje mogu otkinuti splav i odnijeti ga sa sobom ili ga pak oštetiti i potopiti. Upravo to se dogodilo vlasnicima splavi 2004. kada je zabilježen jedan od najveći porasta vodostaja Save koji je tada iznosio +840, a primjerice najveći zabilježeni bio +880. Nekoliko splavova je završilo pod vodom i 2010. nakon što je vodostaj preko noći porastao za čak dva metra. Prošle je godine pak velika naplavina otkinula jedan splav i odnijela ga za sobom', kaže Nakić. Ovih hladnih zimskih dana on svaki svoj slobodan trenutak provodi na rijeci strepeći nad sudbinom bajkovitog naselja koje je za stotinjak brodskih zaljubljenika u Savu drugi dom te dragocjena oaza mira.

U jedinstvenoj u Europi Splavarskoj ulici danas ima preko 70 plutajućih vikendica. Među vlasnicima splavi su brojni ugledni direktori, liječnici, obrtnici, političari, umirovljenici koje povezuje zajednička ljubav prema rijeci i prirodi, njihovim mirisima i bojama te miru i tišini. U krhkom naselju na rijeci izgradila su se i brojna čvrsta prijateljstva. Vlasnici splavi međusobno se posjećuju čamcima, te zajedno uživaju u druženju, ribi, roštilju i slavonskim delicijama. U kućicama iz bajke nerijetko se slave i rođendani te razne godišnjice, a posebno je svečana posljednja subota u kolovozu kada splavari organiziraju tradicionalnu bakljadu kojom već puno desetljeće obilježavaju kraj ljetne sezone na rijeci.

MINI PLUTAJUĆE OAZE VRIJEDNE I PO 15.000 EURA

'Svako godišnje doba na rijeci ima svoj poseban ugođaj. Ljeto je dakako, najpopularnije. Mnogi tada i presele na splav te ovdje žive, a oni koji to zbog obveza ne mogu dolaze vikendom. Naselje je tada puno gostiju, prijatelja pa i slučajnih prolaznika. Ipak, većina nas splavara jednako voli i zimu na rijeci. Tada smo sami te punim plućima uživamo u miru i tišini', kaže Josip Nakić.

Svaka vikendica na splavi s pontonom pluta na desecima bačava. U nosivu konstrukciju su ugrađene tone cijevi raznih profila. Struju imaju iz agregata, a štednjaci i hladnjaci rade na plin. Ovisno o kvadraturi, vlasnici su u svoje plutajuće oaze uložili i do 15 tisuća eura.

Na žalost mnogih koji su također poželjeli svoj komadić rijeke, daljnje širenje ovog jedinstvenog naselja na vodi nije moguće, jer više nema mjesta. Međutim, iz brodske udruge splavara kažu da je već počela izgradnja splavova na drugoj lokaciji - uzvodno iza mosta gdje već pluta desetak novih splavova od kojih su neki još u izgradnji.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još