U Uredu predsjednika drže kako bi se razgovori trebali obaviti sada, jer u ovom trenutku Vlada Zorana Milanovića uživa veliku podršku javnosti.

'Naše tržište rada nije dovoljno fleksibilno, što utječe i na konkurentnost hrvatskog gospodarstva i na privlačenje potencijalnih investitora. To prvenstveno odnosi na javni sektor koji u vrijeme krize na temelju kolektivnih ugovora ostvaruje prava koja nisu u skladu s aktualnom situacijom. Stoga bi trebalo doći do korekcije kolektivnih ugovora', drži Cota.

Time je dao potporu predstavnicima MMF-a koji su prije nekoliko dana izmjenu radnog zakonodavstva naveli kao nužnu za potencijal rasta. 'Prioritet mora biti dan strukturnim reformama usmjerenim na povećanje fleksibilnost tržišta rada promjenom zakona o radu kako bi se stvorilo konkurentnije okruženje za plaće i smanje troškova zapošljavanja', istaknuli su predstavnici MMF-a.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić također p(r)oziva vladajuće zbog njihove nevoljkosti liberalizaciji radnog zakonodavstva.

'Hitno treba prilagoditi Zakon o radu. Poslodavac se ne usudi zaposliti radnika jer se boji što će biti ako posao ne krene. U Microsoftu sam naučio kako je jedna od najboljih tvrtki na svijetu neprestano bila paranoična i nervozna oko uspjeha. To je ono što Hrvatskoj nedostaje - želja da se bude bolji', ocijenio je za Globus Davor Majetić.

Majetić kaže kako disonantni tonovi iz Vlade (hoće-neće biti otpuštanja u javnom sektoru) ne zbunjuju samo građane nego i investitore i poslodavce. 'Stvara se dojam da Vlada nema još jasno definirane ciljeve i planove oko ključnih stvari. Ova je kriza pokazala da je emocija ključni element poslovanja – dakle, brojke koje stavite na stol više nisu važne koliko je važno kako ih netko doživljava. Rizik je taj glavni kriterij za odlučivanje; danas se kupuju njemačke obveznice s negativnom kamatom, jer je manji rizik izgubiti u Njemačkoj jedan posto nego možda dobiti 10 posto u Hrvatskoj. Zato je jako važno stvoriti dobru atmosferu, nova Vlada donijela je nadu u promjene, ali sada treba biti posebno pažljiva da informacije budu usklađene', poručio je Majetić.

Vladajuće je upozorio na vrijeme: 'Nama je pet do dvanaest za promjene. Kriza nas tjera da se i država i poslodavci i radnici organiziraju na sasvim drukčiji način. Ne bi smjele postojati tabu-teme, o svemu treba otvoreno razgovarati, pa i o otpuštanju radnika s pozicije logike i odgovornosti. I, naravno, kvalitetne analize sustava.'

Što se tiče viška zaposlenih u javnom sektoru, kojih prema nekim analitičarima, ima čak 50.000, Majetić ja kazao kako je od brojke puno važnije ono što je pokazalo istraživanje HUP-a s profesorom Bićanićem, a to je da su te iste javne službe kojima se obećava sigurnost radnih mjesta neučinkovite.

'U Hrvatskoj je ta birokratiziranost gotovo neizdrživa; poduzetnici ne znaju koliko traje dobivanje dozvola i papira. Golem je problem to što investitori u Hrvatskoj ne mogu napraviti pravi biznis-plan, jer ne znaju koliko će im uopće trebati vremena i novca da dobiju dozvole. Zbog toga mnoga planirana ulaganja nikad nisu realizirana', zaključio je Majetić.