PROSVJED PRED ZNANSTVENIM SKUPOM

Pčelari traže zabranu neonikotinoida zbog pogubnog utjecaja na pčele

07.02.2012 u 16:29

Bionic
Reading

Predstavnici pčelarskih udruga iz Zagreba i Istre prosvjedovali su danas u Opatiji pred hotelom u kojem se održavao 56. Seminar biljne zaštite, najvažniji znanstvenog skupa u tom području u Hrvatskoj u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite

Okupilo se oko 50 pčelara tražeći zabranu korištenja neonikotinoida, skupine pesticida koju drže odgovornom za pomore pčela. Obučeni u pčelarska odijela s upaljenim dimilicama, prolaznicima su podijelili letke i stotinjak svijeća od voska s porukom 'zapalite svjećicu za sve dosad ubijene medonosne pčelice, bumbare, leptire, pčelice samice'.

Izričito optužuju insekticide komercijalnih naziva Poncho, Gaucho i Laso, čija daljnja upotreba 'za sve hrvatske pčelare predstavlja izuzetno značajan ekonomski i ekološki problem', kazao je Damir Rogulja, predsjednik udruge Pčelinjak i organizator prosvjed,.

'Želimo probuditi svijest i savjest svih koji sudjeluju u procesu zaštite bilja od štetnika, korova i bolesti i kazati svima koji koriste pesticide da imaju odgovornost za loše posljedice primjene tih otrova bez obzira što otrovi koje koriste imaju sve dozvole za promet', poručio je Rogulja.

'Više udruga od ministarstva će ponovno tražiti zabranu neonikotinoida nakon ovog prosvjeda', najavljuje.

Utjecaj pesticida na pčele bila je glavna tema i 8. Međunarodnog pčelarskog sajma održanog proteklog vikenda u Gudovcu, gdje je također zaključeno da će Hrvatski pčelarski savez tražiti za neke pesticide tražiti ograničenje upotrebe, a za neke zabranu korištenja.

'Moramo poboljšati komunikaciju između korisnika pesticida, osobito voćara i vinogradara, proizvođača i distributera te Ministarstva poljoprivrede', rekao je Martin Kranjec, predsjednik HPS-a.

Pčelari su ove godine, kaže Kranjec, prijavljivali štete u pčelinjacima od 20 do 30 posto. 'Ove štete postale su gotovo uobičajene, a mi ih saniramo vlastitom obnovom pčelinjaka. Ipak moramo apelirati na voćare, vinogradare i ratare da ne koriste po pčele najštetnije pesticide poput neonikotinoida i najvjerojatnije tražiti njihovu zabranu', naglašava Kranjec.

Roguljina udruga Pčelinjak prošlog mjeseca od Ministarstva poljoprivrede već je tražila zabranu spornih neonikotinoida, ali reakcija je prilično neodređena. Ministarstvo, naime, traži 'nedvojbene dokaze' o negativnom utjecaju prozivanih pesticida pčele.

'Dokazi će se razmotriti zajedno sa ostalim relevantnim strukovnim institucijama, te će se napraviti procjena stanja i analiza', stav je Ministarstva poljoprivrede.

U cijeloj Europi neonikotinoidi su pod kritikama različitih udruga, stručnjaka, poljoprivrednika i pčelara, koji tvrde da ova skupina pesticida pogubno djeluje na pčele i time na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju. U Hrvatskoj se prodaju pod više komercijalnih naziva, a kako je tportal lani otkrio dostupni su u poljoprivrednim apotekama svima bez potrebe predočenja ikakvog certifikata o znanju rukovanja kemikalijama pa čak ni osobne iskaznice.