Hrvatska PROPAO NULTI DEFICIT

Plaće će ipak rasti šest posto

Plaće oko 250 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama u idućoj godini ipak će rasti šest posto, kako to i predviđaju potpisani sporazumi i kolektivni ugovori. Naime, Vlada će, kako se doznaje iz više izvora bliskih Banskim dvorima, ipak ispoštovati

Na zaustavljanju rasta plaća Vlada je inzistirala jer je planirala u sljedećoj godini imati proračun bez deficita. Izvori Novog lista tvrde da će to biti nemoguće postići ako se plaće u državnoj upravi i javnom sektoru povećaju za šest posto, te da će Vlada u petak, najvjerojatnije, morati predložiti proračun s deficitom, ali ne otkrivaju koliki će on biti.

Država će taj minus morati pokriti kreditima, pa će tako zaduživanje u sljedećoj godini biti veće od planiranih 1,5 milijarda eura, čime se planiralo refinanciranje dugova. Neki naši sugovornici napominju da će država s proračunom koji će biti u deficitu puno teže realizirati zaduživanja u inozemstvu.

Ipak, izvori iz Banskih dvora otkrivaju da većina članova Vlade smatra da sporazume treba ispoštovati jer u suprotnom državi prijete brojne tužbe zbog kojih bi na kraju mogla platiti i više od 1,4 milijarde kuna koliko iznosi trošak rasta plaća.

U Vladi za sada nitko službeno ne želi govoriti o tome koji će se drugi proračunski izdaci dodatno rezati, ali svi upućuju na to da će se nove uštede najvjerojatnije tražiti u kapitalnim ulaganjima.

O mogućnosti da Vlada smanji ulaganja u gradnju Pelješkog mosta, za sada se govori tek stidljivo, uz objašnjene da su svi projekti na ponovnom promišljanju.

Država će, međutim, štedjeti i na samoj državnoj upravi i javnom sektoru. No, neće poput prakse iz privatnog sektora posegnuti za otpuštanjem radnika kao mjerom štednje iako je predsjednik Vlade Ivo Sanader prije samo tjedan dana poručio da se u Hrvatskoj više ne vodi bitka za plaće, nego za radna mjesta.

Iako otpuštanja neće biti, iz Vlade poručuju da se može uštedjeti na racionalizaciji radnih mjesta. To se ponajprije odnosi na sustav državnih službi u kojima će se usporiti zapošljavanje novih ljudi, nakon što je proteklih godina primano tri do četiri tisuće novih službenika godišnje.

Budući da iz državne službe godišnje u prijevremenu i redovitu mirovinu odlazi oko dvije tisuće službenika, Vlada može uštedjeti određena sredstava nepopunjavanjem ispražnjenih radnih mjesta. Gotovo isto toliko radnika je iz državnih službi godišnje odlazio u privatni sektor, ali naši izvori procjenjuju da će s obzirom na krizu taj broj biti manji.

Tijekom razgovora sa sindikatima o mogućem zamrzavanju plaća u idućoj godini, nije spominjana mogućnost smanjivanja broja zaposlenih da bi se smanjili financijski pritisci na proračun. Sindikati, međutim, upozoravaju, da u državnoj upravi nema viška, ali i priznaju da se može govoriti o nepovoljnoj kvalifikacijskoj strukturi zaposlenih.

No, ističu i kako posla za sve ima te da uz sadašnja primanja država ne može računati na dugoročnije zadržavanje visokoobrazovane radne snage na proračunskoj plaći. Iz državnih službi, upravo zbog plaća, u lokalnu upravu odlaze i srednje obrazovani kadrovi i to zbog plaće.

Službenik u u lokalnoj upravi, naime, može zaraditi najmanje tisuću kuna više no što zarađuje u državnoj službi na takvom radnom mjestu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još