Hrvatska JOSIPOVIĆ UČIO O RAZMINIRANJU

Mine traži i 30 obučenih pasa

Budući da su poljoprivrednici najugroženija skupina građana izložena opasnosti od mina, Agrokor se smatrao dužnim pokrenuti program edukacije o obradi tla u blizini minski sumnjivih područja i sudjelovati u razminiranju poljoprivrednog zemljišta. Početak edukacije tristotinjak kooperanata danas je u dvorani nove Vinarije Belje na obroncima baranjske planine podržao i predsjednik Ivo Josipović

'Seminari poput ovoga održavaju se kako bi se opasnost od stradavanja svela na najmanju moguću mjeru. Hrvatska do 2019. planira biti zemlja bez mina i iz državnog proračuna u to se ulažu znatna sredstva. Budući da to nije dovoljno, posebno treba cijeniti tvrtke i pojedince koji dodatno ulažu u uklanjanje mina, pa pozivam sve koji nam mogu pomoći da to učine kako bismo razminirali našu Hrvatsku', rekao je predsjednik Ivo Josipović uoči početka edukacije.

Na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, gdje se Agrokor bavi poljoprivrednom djelatnošću i intenzivnom kooperacijom, pod minama je i dio njihova vlastitog zemljišta koje se zbog toga već dvadeset godina ne obrađuje.
U novoj Beljskoj vinariji izgrađenoj u vinogradima kod Kamenca i općini Kneževi Vinogradi, Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, ocijenila je kako je budućnost županije i tajna održivog rasta u stalnom ulaganju u tehnologiju i znanje.

'Kada time upravljate na odgovarajući način, uspjeh neće izostati. Belje se može podičiti da je iz kompanije koja je prije samo sedam godina imala ogromne gubitke, danas postala najveća poljoprivredna kompanija u regiji s prihodom od 1,6 milijardi kuna prošle godine, što je u poljoprivredi uistinu respektabilno. No u Belje smo uložili više od dvije milijarde kuna, izgrađeno je trideset novih farmi, a posljednja velika investicija bio je ovaj novi vinski podrum. Usuđujem se ustvrditi kako je to i recept razvoja cijeloga gospodarstva', rekla je Puljić na svečanosti uoči početka edukacijskog programa o radu u blizini minski sumnjivih područja i navela da je to samo jedan od programa stručnih znanja što ih Agrokor pruža kooperantima u sklopu svoje Akademije.

Još 900.000 mina ugrožava milijun stanovnika

Da će Belje i njihovi kooperanti na minski sumnjivom prostoru živjeti i raditi najmanje do 2019. godine, rekla je Đurđa Adlešič, ravnateljica Zaklade Hrvatska bez mina. 'Bili smo u Dardi prošlog tjedna i namjeravamo obići svih 12 županija s minski sumnjivim područjima. Među stanovnicima koji žive uz takva područja 15 i više godina, javlja se rutina, nestrpljenje i pomisao da posao razminiranja mogu obaviti sami. Zato je nužno educirati ljude i upozoravati ih na opasnost te da to nije posao kojim bi se trebali baviti', upozorila je Adlešić.

I 30 pasa pronalazi mine

Mladen Luić iz tvrtke Piper, prikazao je rad pasa na minskom polju koji se koriste kao interna kontrola iza pirotehničara ili iza strojeva. Pas se obučava od najranije dobi, već nakon dva mjeseca starosti. Traže se stabilni i privrženi psi, koji imaju volju za igrom i nakon godinu dana polaze specijalističku obuku koja traje najmanje šest mjeseci. Dosad su se pokazali potpuno pouzdani. Tvrtka Piper ima 30 pasa i deset licenciranih od HCR-a.

Podsjetila je i kako svaka tvrtka i pojedinac koji žele uložiti sredstva u razminiranje, ali i drugi građani, imaju pravo uvida u kartu u kojoj su označena minski sumnjiva područja te prema svojim prioritetima odrediti parcelu koju bi željeli očistiti od mina. Zatim se prema cijeni četvornog metra izračuna koliko je sredstava za to potrebno i nakon uplate na račun zaklade Hrvatska bez mina, ona ta sredstva nastoji udvostručiti preko ITF-a, u čemu su dosad bili uspješni.

Hrvatski centar za razminiranje potom raspisuje natječaj, izabire izvođača koji kreće s radovima i za manje od godine dana izdaje certifikat o razminiranju. 'Ove godine građanima Hrvatske planiramo vratiti otprilike 70 četvornih kilometara minski sumnjivih područja. Minama je u Hrvatskoj zagađeno 743,3 četvorna kilometra u 12 županija i 101 gradu i općini, a procjenjujemo da još 900.000 mina ugrožava živote milijun stanovnika. U OBŽ minski je sumnjivo 128 četvornih kilometara. Prošle godine razminirano je 5,9 km, a 2012. planiramo očistiti sedam četvornih kilometara. Do kraja godine razminirat će se cijela granica s Mađarskom, a pregovaramo s Republikom Srbijom o zajedničkom nominiranju projekta razminiranja hrvatsko-srpske granice iz IPA fonda EU-a. S Crnogorcima takav projekt nažalost nije prošao, pa će ga Crna Gora ponoviti kako bismo razminirali područja s obje strane granice. Pregovaramo i s BiH, uz čiju granicu imamo sedamdesetak četvornih kilometara zagađenih minama', rekao je Zdravko Modrušan, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje.

Najviše doniraju Hrvatske šume

U Hrvatskoj je za razminiranje osposobljen 732 pirotehničar, a na tom poslu rade 32 tvrtke koje raspolažu sa 55 strojeva i 20 obučenih pasa. Ponosan je što je Hrvatska jedina u svijetu obilježila sva svoja minski sumnjiva područja, i to s 3.958 znakova opasnosti te što od 2004. djeca u Hrvatskoj više ne stradavaju od mina.
Troškovi razminiranja pokrivaju se iz državnog proračuna sa 56 posto, pravne osobe pokrivaju 19 posto, iz donacija se pokriva 17, a zajmovima Svjetske banke osam posto troškova. Ukupne su investicije tri i pol milijarde kuna, a prošle godine najviše su za razminiranje donirale Hrvatske šume – 70-ak milijuna kuna i Hrvatske vode s desetak milijuna. Japan je OBŽ-u za razminiranje darovao 300.000 eura. Ove godine će se iz državnog proračuna za te svrhe izdvojiti 174 milijuna kuna, što je 59 posto ukupnih troškova, a iz IPA projekta EU-a 32 milijuna kuna.
Modrušan kaže kako bi mogli raditi dvostruko više, ali sve ovisi o novcu jer čišćenje jednog četvornog kilometra iznosi otprilike milijun eura. Ako se radi strojno, što je moguće u Slavoniji, cijena je niža, no na Velebitu cijena raste. Iako je minski sumnjivo područje označeno, problem je što kada vide da susjedne table nisu razminirane više godina, poljoprivrednici se znaju odvažiti i samostalno uklanjati mine, čime se dovode u životnu opasnost.
Crveni križ dosad je održao više od 22 tisuće predavanja o opasnosti od mina i time obuhvatio više od 500.000 stanovnika.





  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još