Hrvatska MILANOVIĆ I DALJE ŠEF STRANKE?

Dok HDZ vodi unutarstranački rat, SDP mirno čeka izbore

Već pred kraj svibnja ili početkom lipnja SDP bi trebao izabrati novo vodstvo. Gotovo da nema rasprave o tome da će aktualni šef stranke Zoran Milanović ostati na toj funkciji, a čini se da prevelikih iznenađenja neće biti ni u izboru ostatka stranačke vrhuške

Sukladno SDP-ovom Statutu redovna izborna konvencija trebala bi se održati u roku od 150 dana od proglašenja službenih rezultata parlamentarnih izbora. Stranački šef Zoran Milanović već je najavio da će se to odraditi u prvoj polovici ove godine, i to najvjerojatnije krajem svibnja ili početkom lipnja. Bit će te ujedno prvi unutarstranački izbori na kojima će se novi predsjednik stranke birati po načelu 'jedan član - jedan glas'.

Novina, koju je nakon Račanove smrti progurao sam Milanović i koja je usvojena u izmjenama Statuta 2008, omogućit će tako da prvi put više od 36 tisuća članova neposredno bira predsjednika stranke. Iako je još prerano za javno najavljivanje kandidatura, ona aktualnog predsjednika SDP-a gotovo je sigurna, kao što je u tom slučaju i gotovo sigurna njegova pobjeda na unutarstranačkim izborima. Teško je uopće povjerovati da bi Milanović, nakon osvojenih parlamentarnih izbora u funkciji premijera mogao izgubiti mjesto predsjednika stranke, a prema nekim špekulacijama postoji i velika mogućnost da u unutarstranačkoj utrci ne bude imao protukandidata.

S druge strane, gužva bi se ipak mogla stvoriti kod izbora potpredsjednika te predsjedništva stranke, koji ipak neće biti birani po načelu 'jedan član - jedan glas', već će o njima odlučivati delegati na izbornoj konvenciji. Iako broj delegata još nije poznat, iz SDP-a doznajemo da će se njihov broj kretati oko 2.000 (na izbornoj konvenciji 2007. bilo je oko 1.500 delegata, a samo godinu dana kasnije preko 2.000). Upravo oni trebali bi odlučiti hoće li kao potpredsjednike stranke zadržati Milanku Opačić i Zlatka Komadinu i hoće li u Predsjedništvu i dalje sjediti Biljana Borzan, Zvonimir Mršić, Ranko Ostojić, Tonino Picula, Vojko Obersnel te Željka Antunović.

Iako će većina, ako ne u Predsjedništvu, najvjerojatnije ostati makar članovi Glavnog odbora (103 člana također se biraju od strane delegata na izbornoj konvenciji i to tako da županijska zastupljenost ovisi o osvojenim mandatima u Saboru), teško da će se pri samom vrhu stranke naći mjesta za Željku Antunović. Iako je za vrijeme Račana bila i zamjenica predsjednika stranke, loši odnosi s aktualnim šefom Milanovićem pred ove su parlamentarne izbore kulminirali te se, iako je aktualna članica Predsjedništva, nije našla ni na listi kandidata za parlamentarne izbore.

'Ako jesam zaštitno ime SDP-a, onda mislim da ću i dalje doprinositi svojoj stranci, naročito u ovim izborima koji predstoje', kazala je Antunović početkom studenoga prošle godine kada je doznala da se ne nalazi na listi za parlamentarne izbore.

No hoće li biti daljnjeg 'doprinosa stranci', nije jasno. Naime, iako smo Željku Antunović nazvali i pitali je namjerava li se kandidirati na skorim unutarstranačkim izborima, od SDP-ovke odgovor nismo dobili. 'Ne bih to komentirala i ne želim uopće razgovarati na tu temu', kazala je nam je Antunović.

Po svemu sudeći, njeno se ime neće naći među članovima Predsjedništva, iako treba imati na umu da se u prošlosti našla u tom tijelu zahvaljujući svom rejtingu među članstvom, unatoč drugačijem mišljenju predsjednika stranke Milanovića.

Umjesto nje, u Predsjedništvu bismo mogli gledati predsjednika Sabora Borisa Šprema, a kalkulira se i imenima Arsena Bauka i Gordana Marasa. Svoje mjesto pod suncem tražit će i ambiciozni šef najveće, SDP-ove zagrebačke organizacije i novopečeni predsjednik Zagrebačke skupštine Davor Bernardić, koji čije funkcije ipak na neki način nalažu da bude u vrhu stranke.

Ako ni zbog čega drugog, zbog funkcija svoje mjesto u vrhu SDP-a zaslužuju i ministri u Milanovićevoj vladi. Stoga i ne čudi što se špekulira izmjenama Statuta kojima bi se broj članova Predsjedništva sa sadašnjih devet povećao na 18. U tom slučaju Predsjedništvo bi se popunilo SDP-ovim ministrima, a ta ideja svidjela se i jednom od takozvanih 'otpisanih' SDP-ovaca, Davorku Vidoviću.

'Ne vidim ništa loše u tome, ako to odgovara predsjedniku stranke, da se Predsjedništvo popuni s još ljudi. Što se više ljudi uključi u odlučivanje, to je bolje', rekao je Vidović za tportal, potvrdivši pritom da se za sam vrh stranke na izbornoj konvenciji neće kandidirati, dok je kod Glavnog odbora ostavio otvorenu mogućnost za kandidaturu.

Osvrnuo se pritom i na navodno povećanje broja potpredsjednika SDP-a s dva na četiri. 'Ni tu ne vidim ništa loše. Dapače, s obzirom da predsjednik stranke ima podosta obaveza kao premijer, disperzija ovlasti na što više potpredsjednika nije loša ideja', kazao je Vidović.

­Kako god na kraju izgledala SDP-ova tijela nakon unutarstranačkih izbora, jedno je sigurno – SDP će najvjerojatnije biti jedina stranka koja neće proći turbulentne izbore koji očekuju druge stranke. HSS je zbog izbornog poraza već smijenio vladajuću garnituru, sredinom ovog mjeseca odlučivat će se hoće li na čelu HSLS-a sjediti Darinko Kosor ili odvjetnik Mladen Gajski, krajem ovog mjeseca bit će poznata i sudbina HSP-ovog vodstva, dok će nas HDZ-ova 'drama' zabavljati sve do kraja svibnja kada će odgovor na svoje 'biti ili ne biti' dobiti Jadranka Kosor. Obavezne unutarstranačke izbore 90 dana od objave rezultata parlamentarnih izbora mora održati i HNS, u kojemu se šefovsko mjesto Radimiru Čačiću 'klima' zbog suđenja za prometnu nesreću u Mađarskoj. Iako bi bi bezuvjetna osuđujuća presuda u tom slučaju mogla protresti Milanovićevu vladu, on se, bar zasad, za potrese u stranci ne mora brinuti.­
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još