Hrvatska STRUČNJACI TRAŽE PROMJENE

Poticaji su bili za političare, a ne poljoprivrednike!

Nezadovoljni proračunskim rezovima i najavljenim smanjenjem poticaja, poljoprivredni proizvođači najavili su nove prosvjede na hrvatskim cestama koje namjeravaju organizirati već za tjedan dana. Dok u Ministarstvu poljoprivrede još uvijek ne žele komentirati njihove prijetnje, stručnjaci ih podsjećaju na 'davanje ozbiljnih računica, a ne pogađanje i sentimentalne priče'

Kad je postalo jasno da će u proračunu za tekuću godinu subvencije za poljoprivrednike biti umanjene skoro milijardu kuna, novoj Vladi ponovila se priča s kojom su se suočavali njihovi prethodnici – bunt seljaka. Zatražili su prijem kod premijera Zorana Milanovića, od kojega će tražiti novac za koji smatraju da im pripada te odmah zahtijevati i isplatu zaostalog duga za poticaje. Ukoliko ne dobiju traženo, slikovito su poručili Vladi: 'Bog neka nam oprosti, a njima neka pomogne.'

Stručnjak za poljoprivredu Stipan Bilić ne smatra da je izlazak na cestu pravo rješenje, već poziva na korjenitu promjenu sustava poticaja kako bi od njih poljoprivreda doživjela procvat.

'Nikad se u posljednjih 10 godina nije ispitalo jesu li učinci poticaja pozitivni za poljoprivredu. Od 2002. godine, kad su poticaji uvedeni, pa sve do danas poljoprivredna proizvodnja je snižena za više od 30 indeksnih poena, što znači da ovakav sustav poticaja nije poticao povećanje proizvodnje', upozorava Bilić.

Navodi i podatak da su, po podacima od prije godinu-dvije, poljoprivredna poduzeća isporučivala 60 posto proizvodnje prodane na tržištu, dok je preostalih 40 posto došlo sa sela. U tom kontekstu, ukazuje Bilić, poduzeća su dobivala 10-ak posto iz potpora u odnosu na vrijednost prodane robe, a seljaci 36 posto.

'Seljačka proizvodnja u posljednjim godinama nije napredovala, nego se smanjivala. Potpore im nisu pomogle i zato sustav treba korjenito promijeniti da bi poljoprivredi bilo bolje', predlaže Stipan Bilić.

Za tog poljoprivrednog stručnjaka također je bitno i politiziranje cijelog problema. 'Otkako je Zlatko Tomčić sjeo na traktor i pokušao koristiti seljake u političke svrhe, određene su se grupe, ne uvijek i ne sve, koristile za pobunu protiv vlasti', upozorava Bilić.

I nezavisni konzultant Darko Znaor političku razinu sukoba između nezadovoljnih poljoprivrednih proizvođača i Ministarstva poljoprivrede, uz dodatak pravno-administrativne i etičke razine, smatra krucijalnom za sagledavanje i problema i rješenja za podmirenje starog duga o kojem također govore nezadovoljni poljoprivrednici.

Podsjeća da je 'strahovito važno biti načisto s jednom stvari – postojeći dug koji Ministarstvo poljoprivrede ima prema proizvođačima stvorila je bivša vlast, dakle ljudi koji su u prethodna dva mandata vodili hrvatsku poljoprivredu: i HSS i HDZ'.

'Moramo shvatiti i da su ti poticaji bili nerealno visoki. Odgovorno tvrdim da su poticaji koje su hrvatski seljaci dobivali ili bi trebali dobivati po hektaru znatno veći od prosjeka svih 27 zemalja EU, a za 25-30 posto veći od prosjeka starih članica zemalja Unije. Sve je to dodatna potvrda da je riječ o nekakvoj političkoj odluci kojom su se kupovali glasovi', kaže Znaor.

Ne podupiru svi prosvjede

U sjeni najavljenog seljačkog bunta, ostala je informacija da takav način 'dijaloga' ne podupiru baš svi poljoprivredni proizvođači. Udruga proizvođača mlijeka poručila je s istoka Hrvatske da se ne slaže s prosvjedima jer njihovi organizatori 'ne zastupaju male proizvođače, nego gledaju samo svoje interese te kako će dobiti što više poticaja jer pojedinci imaju i po 1.000 hektara zemlje'.
'Poticaje u poljoprivredi trebaju dobiti proizvođači kojima je osnovna djelatnosti poljoprivreda. Svi koji primaju socijalnu pomoć, imaju mirovine, neku vrstu obrta ili su zaposleni, ne bi trebali ostvarivati potpore. Također, oni koji su dobili bivše PIK-ove za kunu, odnosno svi oni koji obrađuju preko 200 hektara zemlje, ne bi trebali dobivati državne poticaje jer takvi narušavaju cjelokupnu hrvatsku poljoprivredu', zaključuju mljekari.

Bitnim smatra i pitanje kome država duguje veliki novac jer napominje da se radi o malom broju poljoprivrednih proizvođača. 'Govorim o ljudima kojima je ta ista vlast koja je stvorila dug pogodovala da se na razne načine domognu zemljišnih resursa, različitih potpora i kapitalnih ulaganja, povoljnih investicija. U Hrvatskoj pet posto onih koji dobivaju poticaje uzima više od 50 posto ukupnih sredstava za poticaje', iznosi Darko Znaor.

Govoreći o pravno-administrativnoj razini problema, priznaje da su traženja seljaka legitimna i da bi, ukoliko stvar dođe do suda, spor i dobili. Pitanje je, po njemu, od koga naplatiti i kako tražiti odgovornost onih koji su dug i napravili.

Za kraj, postavlja se i etičko pitanje od koga, u trenutku sveopće recesije, uzeti novac i dati ga nezadovoljnim seljacima. 'Ako se sreže velikim proizvođačima, lakše će preživjeti nego neke socijalne kategorije poput rodilja, umirovljenika, medicinskih sestara... Najlošije će, ipak, proći onaj mali seljak kojem država također duguje, pa će njega posebno pogoditi rez', zaključuje Darko Znaor.

Dan ranije iz Hrvatske poljoprivredne komore su poručili da seljaci ništa ne traže od poreznih obveznika jer poljoprivreda puni državni proračun s više od sedam milijardi kuna, a poreznim obveznicima ostavlja više od tri milijarde.

Izražena je i spremnost za odricanje od poticaja u određenom postotku, ali uz uvjet da se u istom iznosu 'od plaća ili mirovina odreknu i predsjednik države, premijer, ministri, saborski zastupnici te svi u državnom i javnom sektoru'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još