Hrvatska MUKE PO DRŽAVLJANSTVU

Kako država zagorčava život strancima

Dok zbog sveopće društvene i gospodarske krize mnogi iz Hrvatske žele otići glavom bez obzira, postoje i oni koji su se u Hrvatsku doselili, izabrali ju za svoju domovinu, zasnovali ovdje obitelj. No država strogim, ali i čudnim propisima strancima koji su ljubav svog života našli u Hrvatskoj i imaju djecu hrvatske državljane otežava dobivanje državljanstva. Taj se proces pretvara u dugogodišnju borbu s birokracijom tijekom koje mnogi požale što su se u to uopće upuštali

Od 2008. do 2012. godine hrvatskim je državljanima postalo 23 i pol tisuće stranaca. U tom je periodu na temelju braka s hrvatskim državljanom, državljanstvo dobilo dvije i pol tisuće stranaca, rekli su nam u MUP-u. No državljanstvo je 'nagrada' za one koji su se odlučili skrasiti u Hrvatskoj za ustrajnost i nepokolebljivost. Proces je dugotrajan, traje minimalno pet godina, a osim živaca iziskuje i materijalna sredstva.

Amerikanac u Zagrebu

Naša kolegica Silvana Srdoč i njezin suprug, državljanin SAD-a, u braku su od 2008. godine. Upoznali su se tri godine ranije u SAD-u, a 2010. godine dobili su i kćer. Oni su tek na početku dugotrajnog procesa za dobivanje državljanstva jer su molbu predali prošle godine, kada se suprug za stalno doselio u Hrvatsku. Iako je želio ostati anoniman, ispričao nam je kako je već na početku postao svjestan da je sve nesigurno i da će proces dugo trajati. Naime, zahtjev su predali u Splitu, da bi se nakon toga preselili u Zagreb. Samo su za slanje papira iz splitske policije u zagrebačku bili potrebni mjeseci. Sve ga to, kaže, obeshrabruje, jer je svjestan kako bi njegova supruga prije mogla postati američka državljanka.

No ipak su Hrvatsku izabrali za svoju domovinu. 'Ovdje sam zbog ljubavi, a i uvjeti su bolji za odgoj djeteta. Zanimljivije je tu, toplija je atmosfera, imamo baka-servis, susjede koji pomažu', kaže nam naš sugovornik. Svjestan je, kaže, da će kao znanstvenik na polju društvenih znanosti ovdje teže naći odgovarajući posao, no zbog djeteta će, kaže, pokušati ovdje stvoriti budućnost.

Pet godina do domovnice

Za razliku od njih, Makedonka udata za hrvatskog državljana već je prošla sito i rešeto državnih prohtjeva te u rukama osim makedonske ima i hrvatsku putovnicu. Mijenjanje, tj. restrikciju Zakona o državljanstvu osjetili su na vlastitoj koži. Naime, nekoć su uvjeti za državljanstvo bile tri godine stalnog boravka u Hrvatskoj, nakon toga pet, a od 1. siječnja 2012. osam godina, s tim da za one koji podnose zahtjev na temelju spajanja obitelji i dalje vrijedi pet godina.

Sve više pritužbi

Zbog problema u ostvarenju statusnih prava, na što se odnosi državljanstvo, prebivalište, prava stranaca, osobna iskaznica i putovnica, Uredu pučkog pravobranitelja javlja se sve više osoba. 2006. godine žalilo se 50 osoba, a četiri godine kasnije njih čak 94.

'Nas su 2003. u policiji savjetovali da se oženimo do kraja te godine, jer će nakon toga krenuti novi zakon, po kojemu se za državljanstvo temeljem spajanja obitelji više ne traže dvije godine privremenog i jedna stalnog boravka, nego 3+2. Nakon što smo poslušali njihov savjet, krenule su zavrzlame – stranac kao bračni drug se može zaposliti, ali dobiva JMBG za strance koji mu stvara prepreke u otvaranju bankovnog računa kako bi mu se ta plaća isplaćivala. Također, privremeni boravak se produžavao iz godine u godinu, a s njim i svi ostali dokumenti - vozačka dozvola, osobna iskaznica za strance itd. Sve je to skupa velik trošak za obitelj, a lijep prihod za državni proračun', kaže nam suprug.

Najveći udar na džep bila je odredba koja nalaže da svi stranci moraju plaćati obavezno zdravstveno osiguranje u iznosu od 400-tinjak kuna mjesečno. Odvjetnik im je savjetovao da u Makedoniji uplate putno osiguranje od stotinjak eura godišnje, no nakon četiri godine stiže prijedlog za ovrhu zbog neplaćenog zdravstvenog osiguranja, što je s kamatama iznosilo 15 tisuća kuna. 

Put do državljanstva imao je još jednu prepreku - sigurnosnu provjeru koja slijedi nakon stjecanja stalnog boravka, a proces dobivanja državljanstva može produžiti i do dodatne dvije godine. 'U MUP-u su se pravdali 'sigurnosnim procedurama', iako nikad u životu nije imala nikakav dosje', kaže nam suprug.

Provjera Sigurno-obavještajne agencije

A upravo su 'sigurnosne provjere' koje provodi Sigurnosno-obavještajna agencija jedan od glavnih kamena spoticanja. U izvješću pučkog pravobranitelja za 2010. godinu stoji kako se niz pritužbi odnosio na nedostatno obrazloženje odbijanja zahtjeva za državljanstvom. Kako bi osoba dobila državljanstvo, jedan od uvjeta je da poštuje pravni poredak RH tj. da ne predstavlja sigurnosni problem. To u praksi izgleda ovako: osoba podnese zahtjev za državljanstvo u MUP-u, MUP od SOA-e traži podatak o tome udovoljava li osoba uvjetima iz Zakona o državljanstvu, posebice poštuje li pravni poredak i običaje u RH i prihvaća li hrvatsku kulturu. No podaci do kojih oni dođu su klasificirani pa MUP-u samo dostave podatak zadovoljava li ili ne. Stranka se žali, no nema pravnog lijeka s obzirom da ne zna zbog čega je molba za državljanstvo odbijena.

Upravni sud je u više navrata ukinuo takva rješenja policije i u ponovljenom postupku MUP donosi ista rješenja pravdajući se da su podaci SOA-e klasificirani. Upravni sud predmete više puta tako šalje na prvostupanjski postupak, a stranke godinama ne mogu okončati proces, stoji u izvješću pravobranitelja. Zanimljivo je kako je riječ o protuustavnoj praksi jer je Ustavni sud još 1993. ukinuo odredbu u Zakonu o državljanstvu da u obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za državljanstvom ne moraju biti navedeni razlozi za odbijanje.  Zanimljivo je kako se najveći broj tih pritužbi odnosi upravo na neodobravanje boravka na temelju spajanja obitelji.

Nemate love, razdvojite obitelj

Još jedan od problema koje je u izvješću istaknuo Ured pučkog pravobranitelja su sredstva za uzdržavanje, stanovanje i zdravstveno osiguranje koja strani državljani koji su u braku s hrvatskim moraju po zakonu imati.

Oni imaju pravo naći posao, no u veći slučajeva u natječajima se traži i domovnica, koju stranci prije nego što dobiju državljanstvo nemaju. Ako pak ne rade, moraju dokazati da im bračni drug ima dovoljna sredstva za uzdržavanje i u isto vrijeme sami sebi plaćati zdravstveno osiguranje.

Ako ne mogu, sreću neka potraže negdje drugdje. 'Međutim, u postojećim gospodarskim prilikama postalo je sve uočljivije da osobe koje su podnosile zahtjeve za produženje privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji teško mogu zadovoljiti materijalne kriterije propisane spomenutom uredbom. Jednako tako, porezni dug po osnovi zdravstvenog osiguranja koji pritužitelji zbog materijalnih prilika nisu mogli plaćati tijekom određenog razdoblja za sebe i članove svoje obitelji predstavljao je također prepreku pri reguliranju boravka. Sve to imalo je za posljedicu realnu opciju da se pritužiteljima ne odobri privremeni boravak, a što bi u situacijama gdje su navedene osobe već zasnovale obitelj u Republici Hrvatskoj s hrvatskim državljanima i roditelji su djece koja su hrvatski državljani, rezultiralo razdvajanjem članova obitelji', stoji u izvješću pravobranitelja.

Ako gledamo po godinama koje je stranac dužan provesti u Hrvatskoj prije nego stekne pravo na državljanstvo, nismo prvaci u restrikciji. S osam godina koje su uvjet Hrvatska se izjednačila s Njemačkom, Makedonijom i Mađarskom, dok u Austriji, Crnoj Gori i Italiji stranac državljanstvo može steći tek nakon deset godina.

No birokratska džungla koju stranci moraju prokrčiti kako bi dobili hrvatsku putovnicu je nešto sasvim drugo. Dok se u Americi privremena zelena karta može dobiti na pet godina, u Hrvatskoj stranci svake godine iznova moraju podnositi zahtjev za privremenim boravkom, obilaziti šaltere i za to izdvojiti nekoliko stotina kuna. Uz to, dok na šaltere u MUP-u hrvatski državljani mogu doći tijekom cijelog dana, uzeti broj i stati u red, stranci na svoj šalter mogu doći samo u osam ujutro jer se brojevi dijele samo tada.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još