Dragica Zgrebac (SDP) je apelirala na buduću veću koordinaciju monetarne i izvršne vlasti te podsjetila kako je u gospodarskoj politici 2010. izostala realizacija mjera za dinamiziranje gospodarstva i bitne strukturne reforme.

HDZ-ova zastupnica Martina Dalić također smatra da je koordinacija dvaju politika vrlo bitna te da se u prošlosti puno vremena potrošilo na to tko će djelovati prvi.

"Iscrpljivanje u raspravama tko prvi i kada, gubitak je vremena", rekla je Dalić, dodavši kako monetarna politika, odnosno HNB, uz poštovanje njegove neovisnosti, mora dati svoj najveći doprinos oporavku gospodarstva. Tim više što je pred nama glavni cilj - održavanje stabilnog gospodarskog rasta, kazala je Dalić.

"HNB je faktor stabilnosti", ocjenio je Damir Kajin (IDS) i dodao: "Bankarski sustav je stabilan, kuna je stabilna, devizna likvidnost potpuna - to je već puno, a nije za podcijeniti ni to što je inflacija minimalna". Sve to, smatra, govori da je HNB obavio svoju zadaću.

Hrvatski laburist Branko Vukšić je, pozivajući na ukidanje devizne klauzule, ustvrdio da je ona "nezakonita" i pitao kako to da banka i kada odobri kunski kredit, obveze obračunava u eurima. "Na to kukavičje jaje nasjela je i država čiji građani trpe", dodao je.

Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić je naglasio kako se visoka razina likvidnosti iz 2010. održava do danas, a to je tada omogućilo relativno povoljno financiranje države, zadržavanje rejtinga i uspješno izdavanje inozemnih državnih obveznica te izbjegavanje ulaska u aranžman sa MMF-om.

Modeli financiranja kako bi se pomoglo realnom sektoru i pokrenula kreditna aktivnost, djelomično su uspjeli i to samo tzv. model A jer je od inicijalno oslobođenih tri milijarde kuna od HBOR-ovih dvije milijarde potrošeno otprilike samo polovica, rekao je Vujčić.

Naveo je i da je ukupna štednja rasla, ali u devizama je rasla brže, dok je u kunama padala što pokazuje da je proces "deeurizacije" odnosno smanjivanja valutne supstitucije u Hrvatskoj težak.

Ukupna gospodarska aktivnost pala je drugu godinu za redom, nakon šest posto 2009., za 1,2 posto u 2010., rekao je Vujčić. Izvoz je bio jedini generator rasta, ali nije dosegao rast prije krize, dok je uvoz stagnirao što pokazuje da su izostale nove investicije i da je potrošnja blago padala, dodao je.

Inflacija u 2010. je u prosjeku u odnosu na 2009. godinu iznosila svega 1,1 posto, a uzimajući u odnos prosinac 2010. s prosincom 2009. inflacija je iznosila 1,8 posto.

Saborski zastupnici su kratko raspravili i Izvjeće o radu Financijske agencije (Fina) za 2010. godinu, kada su ukupni prihodi bili oko 845 milijuna kuna, a rashodi 767 milijuna pa je ostvarena bruto dobit u iznosu nešto većem od 77 milijuna kuna. Zastupnici smatraju da je broj od oko tri tisuće zaposlenih prevelik, no iz Fine smatraju da bi i ljudski i drugi potencijali, poput Fininih baza podataka, trebali biti puno bolje iskorišteni.