Hrvatska IZRADA PRORAČUNA

Milanović reže prema guvernerovim preporukama

Vlada je donijela prijedlog mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu. Premijer Zoran Milanović kaže da je to najveći posao koji ih je dočekao nakon referenduma te očekuje da će novi proračun najviše olakšati situaciju srednjem sloju, a to su, prema njemu, osobe koje imaju plaću od 3.000 do 8.000 kuna. Smanjenje nominalnih rashoda proračuna na tragu je guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji je sredinom prosinca predložio Vladi snažnu fiskalnu prilagodbu u visini 1,5 posto BDP-a, odnosno smanjenje tekućih rashoda između 6 i 9 milijardi kuna

Zoran Milanović započeo je sjednicu Vlade prezentacijom mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu. Ističe da se u izradi smjernica nisu vodili mišljenjima vjerovnika: 'Imamo pred očima to da smo hrvatska Vlada, da radimo za hrvatske ljude, a ne za vjerovnike. Za vjerovnike radimo u mjeri da smo odgovorna vlast koja zna da se dugovi moraju vratiti. Ali u jednom trenutku to nestaje i postaje bitan rast, nova radna mjesta i međunarodni ugled', rekao je Milanović.

>>> Pogledajte Vladin dokument - smjernice proračuna

Upozorio je da im je najvažniji cilj stvoriti nova radna mjesta, a korporacijama u Hrvatskoj poručuje da će morati biti puno osjetljivije i svjesnije da rade s realnim ljudima, inače to neće biti funkcionirajuće društvo.

'Bitno je da ove projekcije nisu bazirane na čarobnjaštvima i prevelikim očekivanjima. Naša projekcija je da nas očekuje rast BDP-a od 0,8 posto u 2012. godini', kaže Milanović. Očekuje postupno ubrzanje realnog rasta BDP-a, i to 1,5 posto u 2013. godini te 2,5 posto u 2014. godini. U cijelom tom razdoblju očekuje se razina inflacije od oko 2,5 posto.

Što se zaposlenosti tiče, očekuje se pad od 0,9 posto, ali u 2013. smanjenje pada nezaposlenosti na 0,4 posto, a u 2014. rast zaposlenosti od 1,2 posto.

Kada su u pitanju porezi, Vlada namjerava promijeniti porez na dohodak u smislu da se povećava iznos osnovnog osobnog odbitka sa 1.800 na 2.200 kuna. Mijenjaju se porezni razredi, ali stope po kojima se porez plaća ostaju 12, 25 i 40 posto. Tom mjerom očekuje se efekt na smanjenju prihoda od oko 250 milijuna kuna.

Konkretno, prema Vladinoj računici, osobama koje zarađuju od 2.000 do 2.500 kuna neće se ništa mijenjati kad je u pitanju porez na dohodak, dok će oni koji zarađuju od 2.500 do 5.500 zaraditi iznos od 7,84 do 80,64 kune. Oni koji zarađuju od 5.600 do 9.300 kuna bit će u gubitku za 35,84 kune, a oni koji imaju plaću od 10.300 do 11.300 izgubit će od 153 do 271 kunu.

Čačić: Ovo je najoptimističnije rješenje

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je da ova projekcija proračuna predstavlja ozbiljne i radikalne zahvate: 'Sada se nalazimo u sasvim drugom okruženju. BDP nam je narastao za 0,4 posto kada je Europa izlazila iz recesije, a sada se ulazi u drugu recesiju i zadatak nam je izvući se iz pada BDP-a kada cijela Europa ima pad. Ovo je vrlo, vrlo, vrlo zahtjevan zadatak.' 

Naime, Vlada očekuje rast od 0,8 posto nakon danas najavljenih rezova. 'Svjesni smo potrebe mnogih i radikalnijih rezova. Ovo je optimističan scenarij i u sebi ima snažan investicijski rast koji bi trebao biti 7,4 posto.'

Prema toj računici, na gubitku je 525.000 radnika, a dobiva 804.123 radnika, s time da će 61.699 radnika zaraditi samo 7,84 kuna. Ništa se ne mijenja za 380.000 radnika.

'Mijenjamo poreze tako da se ukupno porezno opterećenje u zemlji ne izmijeni. Neke poreze uvodimo, druge smanjujemo, a neke potpuno ukidamo. Neke doprinose smanjujemo... Nitko nije rekao da je povećanje PDV-a nešto dobro i lijepo, ali to je naprosto nužda. Kompenzirat ćemo onima koji rade i pomoći naviše srednjem sloju, onima s plaćom od 3.000 do 8.000 kuna', objašnjava Milanović.

Kad je u pitanju PDV, podiže se opća stopa, kao što je i najavljivano, sa 23 na 25 posto. No uvodi se i međustopa na ulja, masti, dječju hranu te opskrbu vodom, koja će biti 10 umjesto 23 posto. Ta bi mjera trebala donijeti povećanje prihoda od oko 2,5 milijardi kuna do kraja godine.

Smanjuje se i stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za 2 postotna boda, odnosno sa 15 na 13 posto, što bi trebalo donijeti efekt smanjenja prihoda od oko 2,4 milijarde kuna.

Očekuje se da će u 2012. porast prihoda biti 0,5 posto, u 2013. 2,7 posto, a u 2014. godini prihodi bi trebali narasti na 3,9 posto.

'Očekujemo da ćemo poreznim mjerama ojačati poduzetništvo, potaknuti potrošnju i smanjiti trošak rada', kaže Milanović. 

Predloženo je neto smanjenje rashoda državnog proračuna na razini 4,6 milijardi kuna, čime projicirana razina ukupnih rashoda iznosi 117,6 milijardi kuna. Predviđa se porast rashoda za mirovine od 500 milijuna kuna i rashodi za kamate od 1,2 milijarde kuna. Planira se uštedjeti dvije milijarde kuna na rashodima za zaposlene, oko 350 milijuna kuna na materijalnim rashodima, 1,4 milijarde kuna na subvencijama za poljoprivredu i HŽ, 500 milijuna kuna na naknadama građanima i kućanstvima te dvije milijarde na ostalim rashodima.

Projekcija deficita državnog proračuna za 2012. godinu je -2,8 posto, za 2013. godinu i -1,6 posto za 2014. godinu.


Tim mjerama moglo bi doći do rasta cijena, i to do 1,4 posto, što Vlada misli kompenzirati smanjenjem PDV-a za dječju hranu, ulja, masti i račune za vodu. Smatraju da će pomoći i povećanje najniže plaće za 750.000 zaposlenih za 70 ili 80 kuna, usklađivanje mirovina za sve umirovljenike i poticanje novog zapošljavanja smanjenjem bruto cijene rada oslobađanjem od plaćanja doprinosa.

'Cijene su podložne raznim fluktuacijama, meso je kategorija za sebe, voće za sebe... Neki će proizvodi pojeftiniti, a neki poskupjeti, ali ono što danas košta 123 kune koštat će npr. 125 kune. Kod nekoga će to značiti nekoliko tisuća, kod nekoga 100 kuna, a kod nekoga 70 kuna. Razloga za lančano poskupljenje nema, a sada je na trgovcima da donesu odluke', ustvrdio je Milanović.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još