Hrvatska ŽELJKA GUDELJ VELAGA

'EU od 2015. ukida ograničenja u proizvodnji mlijeka i vina'

'Naši poljoprivrednici vrlo su skeptični prema ulasku Hrvatske u EU. Teško prihvaćaju promjene i nisu sigurni jesu li one u njihovu interesu ili nisu. Njihova 'euroskepsa' proizlazi prvenstveno iz straha od nepoznatog zbog nedovoljne informiranosti o onomu što ih čeka i iz nepovjerenja u osposobljenost naše uprave za koju ne znaju hoće li moći za njih odraditi dovoljno dobar posao', rekla je Željka Gudelj Velaga u emisiji Gorana Flaudera 'Karte na stol' na Osječkoj televiziji

Objasnila je da su u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori već neformalno dobili na uvid novu Uredbu o izravnim plaćanjima (poticajima) i Uredbu o ruralnom razvoju, pa su na svojoj web stranici u rubrici 'Zajednička poljoprivredna politika' objavili važne informacije o tome. Tako već znaju da je kvota za mlijeko 750 milijuna kilograma, plus dva posto za restrukturiranje. Uz sadašnju hrvatsku proizvodnju od približno 625 milijuna kilograma, predstojnica JPSS-a zaključuje da je to prilično dobra kvota.

'Od 1984. godine, kada su u EU uvedene kvote, zabilježen je samo jedan slučaj probijanja, što znači da su one izdašne. No već 2015. godine kvote za mlijeko se ukidaju, a ukida se i zabrana podizanja vinograda, pa više neće biti ograničenja u proizvodnji mlijeka i vina.'

Gudelj Velaga podsjeća da se sve investicije u zbrinjavanje stajskoga gnoja sufinanciraju iz javnih sredstava sa 75 posto.

'To jest naša obveza, ali i samima nam je u interesu da se zaštitimo od onečišćenja nitratima u podzemnim vodama. Zato nam to ne treba teško pasti, a i poljoprivrednici će zbog toga biti izdašnije sufinancirani.'

Napominje da su problemi oko vlasništva nad zemljištem, ulaganja i legalizacije objekata naši stari problemi s kojima smo se sada sudarili pri ulasku u EU. Prilikom predaje zahtjeva za odobravanjem sredstava iz EU fondova za ulaganje, uvjet je da se zadovolje svi hrvatski zakoni.

'To je prilično logično. Svaki će odgovoran poljoprivrednik voditi računa o tome da održava razinu plodnosti zemljišta jer od njega živi i mora skrbiti o njemu kako bi i nagodinu mogao živjeti. Zato svoja polja, primjerice, ne smije izrovati teškom mehanizacijom ili na njima spaljivati organsku tvar. To su potpuno normalne stvari koje svaki poljoprivrednik koji skrbi o svojoj zemlji poštuje', navodi Željka Gudelj Velaga.

Poticaji

Često se čuje da poljoprivrednici dobivaju poticaje, pa se postavlja pitanje zašto ih ne dobivaju radnici u metalnoj industriji.

'U Europskoj uniji to objašnjavaju činjenicom da su poljoprivrednici u najbližoj vezi s okolišem i zemljom, pa o njihovu radu ne ovisi samo sigurnost i proizvodnja dovoljnih količina hrane, nego i očuvanje okoliša i održanje života u ruralnim područjima. EU na to mnogo polaže. Jedna od vrijednih mjera ruralnog razvoja je prikupljanje mlijeka s udaljenih ili teško dostupnih područja s kojih se mljekarama ne isplati prikupljati. Puno je takvih područja, pa se iz mjera ruralnog razvoja mljekarama sufinanciraju ti troškovi kako bi im se nadoknadio gubitak, a ljudi su ondje nastavili držati krave i iz toga su crpili nekakav prihod. Svaka zemlja može donijeti takve mjere', ističe predstojnica JPSS-a pri HPK-u i pojašnjava da je Hrvatska jedina zemlja koja pristupa Uniji s takvim poticajima.

'Svim drugim zemljama povlačenje bilo kakvih europskih novaca bilo je otkriće. Poticaji koje naši poljoprivrednici primaju ostat će nam i nakon ulaska u EU, jer smo u pristupnom ugovoru potpisali pravo hrvatskih poljoprivrednika na isplatu stopostotnog iznosa. Od toga u prvoj godini EU plaća 25 posto, a ostatak RH ovisno o mogućnostima u proračunu.

Prednost je EU-a što je jasno utvrdio kada se isplaćuju poticaji. Postoje modaliteti i za avansna plaćanja i ta je sigurnost ključna za poljoprivrednike', smatra Gudelj Velaga.

Ustvrdila je da sredstva iz fondova SAPARD i IPARD nismo dobro povukli i utrošili, ali nam je to bila dobra škola. Ne samo za poljoprivrednike i potencijalne korisnike, nego i razne službe i stručnjake koji su na tome učili.

'Hoće li biti kompliciranije davanje zahtjeva za poticaje kada postanemo članice EU-a? Neće, jer su već 2011. godine sustavi predaje zahtjeva ARKOD i AGRONET usklađeni s europskim načinom', navodi Željka Gudelj Velaga.

Vlastite mjere zaštite tržišta

Europska unija često se naziva liberalnim tržištem, no naša sugovornica smatra da to baš i ne stoji. EU ima velik broj mjera za stabilizaciju tržišta i odnos prema poljoprivredi pomno planira za sedmogodišnje razdoblje.

Sljedeće, kada donosi programe rada i financijski proračun, to teče od 1. siječnja 2014. i traje do kraja 2020. godine. EU stalno prati kako se razvijaju nacionalne politike, izrađuje evaluaciju, utvrđuje kako se stvari kreću i na temelju toga potiče određene promjene. Uočavaju se, dakle, mala odstupanja i sustav se fino ugađa.

'U pregovorima koje smo završili ostavljena nam je mogućnost da u slučaju poremećaja na tržištu možemo aktivirati mjere zaštite svoga tržišta. To pravo imaju i druge zemlje i ono se aktivira kada su matični seljaci ugroženi. Takva pravila odnosit će se i na nas postanemo li 1. srpnja 2013. godine punopravna članica EU-a', zaključuje Željka Gudelj Velaga, koja ne dvoji o tome što će zaokružiti na nedjeljnom referendumu.
Karte na stol
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još