Hrvatska KOSOR U SABORU O UNIJI

'Hrvatska je, nakon Grčke, prva zemlja koja ulazi samostalno u EU'

Saborski zastupnici jutro su počeli raspravom o tijeku i rezultatima pregovora s Europskom unijom. Radi se o temi za koju su mnoge stranke smatrale da se ranije trebala naći na raspravi, no vladajuća Kukuriku koalicija i glavna oporbena stranka HDZ smatrali su da bi prigoda za raspravu bila upravo tik pred referendum na kojem će građani odlučiti žele li pristupiti Europskoj uniji

'Europska unija je dobra za Hrvatsku i Europska unija ovoj generaciji i generaciji koja dolazi može donijeti samo dobro. No EU nije Panacea i nije recept i najbolji dokaz za to je ono što se u Uniji događa zadnjih godina. Situacija nije sjajna, ali EU je i dalje najuređenija, sociološki, ekološki, ekonomski i regulacijski najzahtjevnija zajednica koju je ljudski rod ikada i igdje osnovao. S najvećim standardima zaštite ljudskih prava, tolerancije različitosti, ulaganja, poticaja, harmonizacije i izbjegavanja nejednakosti. Ulazimo u nešto što znamo da je dobro, ali što se mijenja. Na nama je da izvučemo najbolje iz sebe i Unije i da uđemo u Europsku uniju i Europska unija u Hrvatsku i da Hrvatsku učinimo stabilnijom, snažnijom i neovisnijom', uvodno je zastupnicima rekao premijer Zoran Milanović.

Onima koji događaje zadnjih godina u Europskoj uniji tumače kao razlog i argument za neulazak u EU, Milanović je pojasnio: 'Što se tiče prosperiteta i bogatstva, ima još nekoliko zajednica koje se s EU mogu mjeriti, no EU je ipak bez premca. U ovoj krizi vidimo da postoje dobri i manje dobri, no za to su si krivi sami. Postoje oni koji na vrijeme poduzimaju reforme i oni koji su u tome sporiji.'

Milanović je uvjeren da i kada se uzmu sve loše i dobre strane, da i dalje nema boljeg od Europske unije. 'Uvijek smo bili samo jedna suza na kiši i sad smo po prvi put država. Ovo je najjače što je Hrvatska ikada imala. Nama preostaju dvije mogućnosti – da ostanemo samostalni na jedan konzervativni način ili da se priključimo europskom savezu koji smo proučavali zadnjih dvadeset godina', zaključio je Milanović.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je u uvodnom izlaganju rekla da je Hrvatska na svom putu u Europsku uniju pregovarala drugačije, kao prva zemlja o nekim poglavljima o kojima drugi nisu pregovarali, poput poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima. 'Tijekom pregovora imali smo neke poteškoće, ali mogu reći da bi proces imao manje smisla da nismo imali to poglavlje u kojem je stajao samo zahtjev za transparentnim i funkcionirajućim pravosuđem. Imamo još puno prostora za napredovanje, ali danas imamo temelje za izgradnju funkcionirajućeg pravosuđa', rekla je Pusić.

Ministrica Vesna Pusić je naglasila da naše probleme nitko neće riješiti ako ih ne riješimo mi sami, ali članstvo daje bolju priliku i šansu da se zemlja izvede iz krize.

'Obično se govori o novcima, da li će nam biti dostupni europski fondovi, ali za Hrvatsku, za zemlju koja za povijest traje kratko, za nas je najvažniji argument stabilnost institucija i trajnost države', smatra Pusić. Bez svega toga nema ni ničega drugoga, dodala je, ni ljudskih prava ni gospodarskog oporavka.

'Za nas je proces pregovora bio ne samo proces prilagodbe, već proces izgradnje države. Mnoge od institucija koje imamo danas nismo imali prije 10, pet ili dvije godine. Mi smo kroz pregovore gradili državu', kazala je ona. Zbog toga je, nastavila je, za nas najvažnije od svega što EU osigurava stabilnost da će zemlja potrajati.

'Ta stabilnost se ogleda i u tome kako na nas gledaju strani investitori. O tome ne treba imati nikakve dileme da se ta vrsta stabiliziranja reflektira na međunarodne financijske institucije i o tome moramo voditi računa', naglasila je Pusić.

Dodala je da bez sposobnosti da definiramo projekte i ciljeve neće nam ništa pomoći, a u prvih šest mjeseci članstva EU-a uprihodit ćemo 449 milijuna iz fondova i 180 milijuna eura koji su neovisni o projektima koji dolaze kao sredstva za prilagodbu. U tom istom razdoblju na račun EU-a uplaćujemo 275 milijuna, to je možda banalan argument, ali je važan', poručila je Pusić. Na kraju je iznijela i važnu činjenicu da će se nakon ulaska u EU moći slobodno putovati Europom bez putovnica.

Građane je na izlazak na referendum pozvao i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista, ponovivši pritom stav njegove stranke da se referendum ipak trebao odgoditi. 'Žao nam je što su građani dovedeni u situaciju da svega 42 dana prije referenduma imaju vremena primiti sve informacije i odlučiti o milenijskom projektu, kako ga je nazvao premijer Milanović. Još jednom iskazujem stav Laburista - puni politički legitimitet referendum će imati ako odaziv na njega bude veći od 50 posto. Ako ovo jest milenijski projekt, potporu veću od 50 posto morao bi tražiti svaki politički odgovoran zastupnik. Drugi razlog zašto treba izaći na referendum je i da svojim izlaskom dokažete da vam je stalo do neposredne demokracije i da želite imati moć i mogućnost neposrednog odlučivanja te iskoristiti pravo utvrditi, korigirati i odbaciti odluke političke elite. Ako sada više od pola birača ne izađe na referendum, sutra će to nekome biti dokaz da građani nisu zainteresirani za referendum i njega u idućih 10, 20 ili 50 godina više neće biti', rekao je Lesar.

Slično razmišlja i Klub HDSS-a u čije je ime govorio Dinko Burić koji je u svom izlaganju nekoliko puta ponovio kako je HDSSB proeuropska stranka. 'Odluka o ulasku Hrvatske u EU ne pripada niti jednoj stranci, niti jednom političaru, ne pripada ni političkim elitama već ta odluka pripada prije svega isključivo hrvatskim građanima. Naša želja je da današnjom raspravom motiviramo na izlazak na referendum, i to i one koji su za i one koji su protiv', rekao je Burić, te u svojoj raspravi i konkretno problematizirao neke elemente ulaska u Europsku uniju koje ističu i euroskeptici.

Jedan od argumenata euroskeptika je i onaj kako će Hrvatska ulaskom u Uniju izgubiti svoju suverenost.  'Ljudi koji strahuju od gubitka suverensoti ne pitaju se koliko smo mi suverenosti uspjeli sačuvati u posljednjih 20 i nešto godina. Ne pitaju se koliko smo mi suverenosti uspjeli upropastiti u posljednjih 20 godina i koliko smo suverenosti uspjeli komprimitirati, a jesmo. Jesmo jer se nismo snalazili, jesmo jer smo krivo ocjenjivali vlasiti odnos prema vlasitotj državi, jesmo zbog toga što se nismo znali postaviti prema drugim državama u situacijama kada je bilo važno da se znamo postaviti. Nije riječ o općim političkim stvarima, nego je riječ o bankama, riječ je o telekomunikacijama, riječ je o infrastrukturi, riječ je o medijima. riječ je o nizu elemenata bez kojih nema valjane suverenosti i nema valjanog upravljanja vlastitom državom', rekao je je SDSS-ov Milorad Pupovac.

Na referendum je pozvala i potpredsjednica Sabora i šefica HDZ-a Jadranka Kosor. 'Pozivam ih da daju svoj glas za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, da daju glas za budućnost Hrvatske, da glasaju za ono što EU znači, za ono što nastojimo promicati kao naš kulturni identitet. Želimo da broj onih koji će glasovati u nedjelju bude velik. Svi mi koji mislimo da je ulazak nešto dobro na taj način opredjeljujemo se za stabilnost, mir i prosperitet', rekla je Kosor, koja se u svom govoru uspjela zahvaliti i svojim suradnicima i pregovaračima, ali i braniteljima.

Prisjetila se i tijeka pregovora i posebno naglasila kako je to sve izgledalo 2009. kada je ona preuzela mjesto premijerke. 'Pregovori su bili dugački i teški. Hrvatska je nakon Grčke prva koja ulazi samostalno. Hrvatska je osim toga imala najviše poglavlja za zatvoriti i otvoriti. Kad sam preuzela Vladu, imali smo puno neotvorenih poglavlja. Mi smo, osim toga, jedina država koja je pregovarala u potpuno nesklonom okružju, u trenucima velike svjetske gospodarske krize i recesije, kad su članice bile zaokupljene same sobom. Tada nitko od njih nije bio posebno zainteresiran baviti se nama', rekla je Kosor.

Iako je pohvalila što su se sve stranke pred kraj okupile i bile složne oko Europske unije, nije propustila bocnuti Milanovića. 'Treba se okrenuti i prema 2009. kad smo tražili ključ za deblokadu, a to je bila izgradnja mosta povjerenja između hrvatske i slovenske vlade. Mislim da imam pravo, kao tadašnja premijerka, reći da smo bili izloženi vatri sa svih strana, malo tko nas je u parlamentu podržavao. Sjetite se rasprave o arbitražnom sporazumu, sjetite se i uvreda i velikih i malih miševa', rekla je Kosor.

U jednoj od replika reagirala je i Ruža Tomašić, čiji je HSP dr.Ante Starčević jedina parlamentarna stranka koja se protivi ulasku u Europsku uniju. 'Dezinformacije se šire kada nema kvalitetnih javnih rasprava. Možda ste vi u Saboru upoznati sa svim činjenicama o Europskoj uniji, ali seljaci i ribari nisu. Ako je u Europskoj uniji toliko dobro, zašto je onda Grčka u ovakvoj situaciji, zašto su Španjolska, Francuska u ovakvoj situaciji, zašto je došlo do prosvjeda u Londonu?', pitala je Tomašić.

tportal

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još