Hrvatska ZAPAŽANJA HRVATSKIH STRUČNJAKA

Boca šampanjca nagovijestila je zlu kob Costa Concordije

Nasukani talijanski kruzer Costa Condordia star je tek četiri godine, no od samog početka prati ga zla kob. Praznovjerje ili ne, iskusnim hrvatskim pomorcima nikako se ne sviđa podatak da prilikom njegova porinuća u brodogradilištu Sestri Ponente boca šampanjca nije pukla. A morala je, prema svim zakonima fizike

'To je svakom pravom pomorcu loš znak, šampanjac se mora razbiti za mirno more. Uostalom, Costa Concordia već je imala jednu nesreću 2008. godine, kada se pramcem naslonila na gat u luci Palermo, a sada je imala havariju na petak trinaesti. Previše je to slučajnosti', kaže magistar pomorskog prometa iz Splita Martin Bilić.

Njegov magistarski rad i tema knjige koju uskoro izdaje je organizacija rada na brodu i brodarskih kompanija kao preduvjet veće sigurnosti plovidbe, a iz dosad dostupnih podataka zaključuje da je uzrok havarije kruzera ljudski faktor.

'Po svim stručnim istraživanjima, čak 90 posto pomorskih nesreća uzrokovali su sami ljudi, a među njima značajan postotak otpada na samodopadne kapetane, kao što je ovdje slučaj. Jednostavno nije moguće da brod s toliko sofisticiranom opremom i zapovjednim mostom dugim desecima metara ne reagira na približavanje plićine. Instrumenti su definitivno poslali upozorenje i oglasili alarm, a pravu istinu o cijelom događaju znat će jedino zapovjednik', kazao je Bilić za tportal.

Njegova obrana u prvim trenucima nakon nesreće potpuna je neistina, tvrdi Bilić, jer je upravo zapovjednički kadar na ovakvim brodovima dužan prije plovidbe unijeti brojne podatke u računalo.

'Oni znaju provesti i pola dana zadovoljavajući papirologiju, to im je obaveza i nakon toga računalo ne laže', zaključuje Bilić.

Splitski sudski vještak za pomorski promet, koji iz principa ne želi izlaziti s imenom u javnost, pomalo zlobno tvrdi da je napuštanje broda koji tone jedna od karakteristika talijanskih časnika. To je, kaže, zabilježeno još 1941. godine u bici kod Matapana, kada je britanska flota potopila talijanske krstarice Pola, Zara i Fiume. Britanci su prve zarobili upravo zapovjednike koji su bježali, pa zabilježili da jedan od njih 'očito ima hemeroide'.

'Nije uzalud tršćanska uzrečica da 'nema do komandanta iz Lussinpiccola', dakle iz Malog Lošinja', kazao nam je ovaj vještak. Po njemu je također evidentno da je nesreći osnovni krivac ljudski faktor, no smatra da je jedan od glavnih uzroka manje sigurnosti na cruiserima sama njihova konstrukcija.

'Tvrtke žele maksimizirati profit, pa nabacuju kabine jednu na drugu, sve kako bi povećale kapacitet. Jednostavno rečeno, u jednosobne stanove guraju namještaj trosobnih, pa se onda čude kako izvlačenje nestalih putnika traje dugo', zaključuje. Po njegovim predviđanjima, nikakvi službeni detalji o havariji neće se objaviti dok se ne regulira pitanje osiguranja, a osim traganja za nestalima, prioritet će biti ispumpavanje nafte i sprečavanje potonuća broda na dubinu od sedamdesetak metara.

'Pitanje je imaju li Talijani uopće dovoljno snažne remorkere koji bi brod držali nasukanim', dvojba je ovog prometnog vještaka.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još