U Hrvatskoj nekoliko desetaka tisuća djece rastavljenih roditelja ne prima alimentaciju. Kako tome stati na kraj? Dosad su neplatiše slani u zatvor, no dijete niti u tom slučaju novac ne bi dobilo, a dužnik bi bio na teretu države. Može li najavljeni sustav obavljanja javnih radova promijeniti tu praksu?
Naime, ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić najavila je kako će država plaćati alimentaciju umjesto onih koji alimentaciju ne plaćaju, a nemaju niti prihoda niti imovinu. Oni bi pak dug državi odrađivali javnim radovima. I dok se predstavnici udruga slažu s prijedlogom, pitanje je kako će takvi dužnici obavljati javne radove ako u jedinicama lokalne samouprave, koja bi ih i trebala angažirati, ionako sjedi višak zaposlenih, posebice u komunalnim poduzećima.
'Najgluplje ih je poslati u zatvor'
Asenka Kramer predsjednica Udruge dijete-razvod, smatra kako je riječ o odličnoj ideji. Ona bi se odnosila, naglašava, na one koji nemaju prihoda niti imovine pa bi im država pružila šansu da financijski doprinesu skrbi za dijete s kojim ne žive. Sud roditelju s kojim dijete ne živi, što je uglavnom otac, bez obzira ima li prihode i je li zaposlen, propiše visinu alimentacije čiji minimalni iznos mora biti 17 do 20 posto od prosječne hrvatske plaće.
'Otac, ako ne plaća, ide u zatvor i tu je na teret države, a, uostalom, kakve su mu onda šanse da nađe posao nakon zatvora. Najgluplje je ići u zatvor jer na taj način alimentaciju dijete ionako neće dobiti', kaže Kramer. Priznaje kako će to biti teško provesti, no kako slična praksa javnih radova postoji i vani.
'Majke i očevi bili bi sretni da imaju mogućnost doprinijeti uzdržavanju djeteta i vjerujem da su ti očevi beskrajno jadni jer ne mogu doprinijeti uzdržavanju', smatra Kramer.
Propala ideja alimentacijskog fonda
Prošlo je više od sedam godina otkada se počelo spominjati osnivanje alimentacijskog fonda. No ta ideja nije zaživjela iako se nešto slično, pojasnila je Kramer, danas prakticira. Roditelj koji ne prima alimentaciju dobiva od centra za socijalnu skrb 460 kuna mjesečno, i to u trajanju od tri godine. 'To je prekratko vrijeme i premala cifra, to je pola od minimalne zakonom propisane alimentacije. Dijete treba dobivati sredstva do završetka školovanja', poručila je Kramer.
Goran Pavelić iz Udruge samohranih roditelja kaže kako alimentacijski fond nikada nažalost nije zaživio, no kako je prijedlog ministrice puno konkretniji. No smatra kako glavni problem nisu oni roditelji koji nemaju za alimentaciju, već oni koji ju ne žele plaćati. 'Takvi su u većini. Ne plaćaju alimentaciju, a imovinu prebacuju na tuđe ime', kaže Pavelić. I dalje smatra kako je fond najbolje rješenje te otkriva kako je 2004. država uplatila u fond 20 milijuna kuna, no kako je novac nestao, a nije isplaćena niti lipa.
Novotny: To je dobar model
Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe kako slična praksa jako dobro funkcionira u Njemačkoj. Pojašnjava kako javni radovi imaju dvije funkcije: socijalnu i ekonomsku. U prvom slučaju su zamjena za zatvor, a u drugom jer spomenuo kao primjer Stuttgart. 'Nezaposlene se privremeno zapošljava na javnim radovima i to je odlično. Naša lokalna samouprava griješi kada npr. Zagrebparking privremeno zapošljava mlade ljude, koji su konkurentni na tržištu rada, a to bi trebali raditi nezaposleni koji su pred mirovinu', kaže Novotny.
Jurčić: To se uvodi kada sustavi funkcioniraju
Dok Novotny smatra kako bismo se mogli ugledati na Njemačku, ekonomski analitičar Ljubo Jurčić je skeptičan. Javni radovi, kao sistem naplate, pokazatelj su da sustav, država ne funkcioniraju. 'Tu se radi o potraživanju od najnezaštićenijih osoba, kod onih koji ne mogu istjerati pravdu, priuštiti si odvjetnika i duge parnice', pojašnjava Jurčić i dodaje to treba biti iznimka, a ne pravilo.
Da su ekonomski uvjeti bolji, više bi ljudi plaćalo tu alimentaciju, uostalom, kaže Jurčić, kako će rad za javno dobro odrađivati u javnim poduzećima kada i ona imaju višak zaposlenih? No za državu ipak postoji računica: Jurčić kaže kako bi država, npr. za čišćenje kanala, platila tek 20 do 30 posto tržišne cijene.
