Hrvatska TESTIRANJE POVJERENJA

Kako će se Milanovićeva vlada odnositi prema javnosti?

Par trenutaka nakon što je vlada Zorana Milanovića prisegnula u Saboru, osvanula je i na društvenim mrežama Facebooku, Twitteru, Flickru, YouTubeu, preko kojih je Kukuriku koalicija direktno s građanima komunicirala i tijekom kampanje, a unutar Vladinog Ureda za odnose s javnošću osnovan je čak i Odjel za online komunikaciju. No, premijeru i ministrima pravi ispit u osnovama komunikologije tek slijedi, i to u vidu 'aktualnog sata za javnost' tijekom kojega bi im novinari poslije sjednica Vlade mogli postavljati različita pitanja

Zlobnici bi mogli reći - pa tko novinarima brani da nakon sjednica Vlade, a što oni redovito i čine, ispred Banskih dvora čekaju i propituju članove izvršne vlasti? Ali, pitaju se novinari - je li to komunikacija i gdje je kraj i hoće li onda i svaki dan kampirati ispred pojedinog tijela javne vlasti u sačekuši?

'To definitivno nije način, moraju se organizirati konferencije za novinare na kojima svaki od njih ima jednako pravo pod jednakim uvjetima postaviti bilo koje pitanje. Međutim, tijekom posljednjih osam godina uspostavljena je nedopustiva praksa jednosmjerne komunikacije prema javnosti. Novinari nisu mogli postavljati pitanja i tražiti pojašnjenja od svih članova Vlade, nego smo umjesto informiranja javnosti imali najordinarniji PR. Lošu je praksu s glasnogovornikom Vlade Ratkom Mačekom uveo bivši premijer Ivo Sanader, a nastavila Jadranka Kosor, uskrativši mogućnost novinarima da nakon redovitih sjednica postavljaju pitanja, a što je bila praksa u vrijeme mandata Vlade Ivice Račana. Takav, inače, normalan vid komunikacije posebno je važan u ovim teškim vremenima za građane i početak nove vlade odlična je prilika da se dokine dosadašnja loša praksa', ističe novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić, inače i predsjednica Izvršnog odbora HND-a, koji je na to upozorio Vladu u otvorenom pismu.

'Tijela javne vlasti dužna su javnosti pružiti informacije i novinari imaju pravo tražiti pojašnjenja. No, nemaju od koga dobiti jer su u abnormalnoj situaciji, na koju nije pravovremeno reagirao ni novinarski ceh, čak i glasnogovornici ministarstava bili podređeni i potpuno ovisni o Vladinom uredu za odnose s javnošću te su, umjesto posrednika na usluzi javnosti, bili barijera, pa su umjesto brzih i pravih informacije te objašnjenja, upite ili ignorirali ili davali odgovore pune šupljih fraza', upozorava Lukić, koja napominje da se 'ne može sve svoditi na pisane odgovore, nego da treba postojati dvosmjerna komunikacija i neposredan kontakt u kojem se može dobiti pravovremeno objašnjenje javnosti što i zašto Vlada nešto radi'.

Glasnogovornik u službi - koga?


Dok su u opoziciji, političari su lako dostupni, cilj im je biti što više u javnosti, javljaju se sami novinarima, ali kad postanu dio vlasti, situacija se mijenja, kaže politička komentatorica Foruma Jasmina Popović, koja ističe da bi održavanje presica, svojevrsnog aktualnog sata za javnost, nakon Vladinih sjednica bila bi civilizirana varijanta, kojom bi se izbjeglo novinarska nagađanja umjesto objašnjenja građanima te 'čudne odnose pojedinih novinara i političara jer bi svim novinarima bili jednako dostupni kao što moraju biti, a što u praksi i nije slučaj'.

Zatvoreno do zatvora?

Zatvorene sjednice bile su prošlim Vladama omiljena i vrlo loša praksa, o čemu dovoljno govori i to što je prošle godine GONG Ustavnom sudu podnio dvije tužbe zbog uskrate informacija. Naime, bivša vlada, koja je javnosti zatajila čak tri sjednice, nije im željela dati čak ni evidenciju ulazaka u Banske dvore 4. kolovoza 2007, kada je održan sastanak koji je označio temelj afere Fimi media.
Što se tiče glasnogovornika koji prečesto zaboravljaju koja je njihova uloga, Popović kaže da 's obzirom na iskustvo, nije idealist jer ipak su oni u službi svojih šefova koji ih plaćaju, ali s obzirom da su to u institucijama javne vlasti zapravo građani, javnost ima pravo na informacije, a način dolaska do njih definitivno nije da novinari čekaju iza planjke'.

Na to upozorava i Jelena Berković, bivša novinarka, a sada koordinatorica projekata u GONG-u, nevladinoj udruzi koja je nebrojeno puta upozoravala na lošu praksu Banskih dvora za javnost zatvorene Vlade, tražeći da Vlada objavljuje dnevni red zatvorenih sjednica i odluke koje su na njima donesene. Međutim, 'nakaradna praksa nije prekinuta', upozorava Berković, koja je zbog kršenja prava na pristup informacijama dobila tužbu protiv Sanadera, a prisjeća se i kako su 'glasnogovornici, umjesto da budu u službi javnosti, najčešće bili zaštita ministara od javnosti, iako su prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, dužni dati informacije čak i ako bi one mogle biti na štetu njihovom šefu'.

Da Vladin Ured za odnose s javnošću postane istinski servis za informiranje javnosti o radu Vlade i onda kada nije riječ o hvalospjevima vladajućima, jedan je od zadataka nove vlade, koja je, ističe Berković, već pokazala neke pomake, pa se tako 'dan unaprijed zna što će biti drugi dan na sjednici Vlade, prije čijeg početka novinare dočekaju potrebni materijali, a što dosad nije bila redovita praksa. U najavama stoji i o čemu će se raspravljati na zatvorenom dijelu, no s obzirom na to da je sada riječ o kadrovskim pitanjima, vidjet ćemo hoće li se istoga pridržavati i kada će biti riječ o dijeljenju novca, a što je kod prijašnje vlade redovito bilo problematično': 'Nitko ne spori da sve stvari nisu za javnost, ali točno se zna koje jesu, a koje nisu, uostalom, takva je i praksa većine zemalja, da imaju i zatvorene sjednice, ali one nisu pravilo, i zna se o čemu je bilo riječi.'

Koga ili što čeka nova vlada?

Nova vlada, premda je prošlo mjesec i pol od izbora, još uvijek nije do kraja ekipirana po ministarstvima, a što, pogotovo kad je riječ o tome da novinari ne znaju kojem se glasnogovorniku - stranačkom, ministarskom ili vladinom trebaju obratiti i hoće li odbiti konkretan odgovor ili raspoloživog sugovornika, stvara poteškoće i šumove u komunikaciji, zbog čega bi taj posao trebalo što prije dovršiti i upoznati javnost s glasnogovornicima, koji će svoj posao shvaćati ozbiljnije od, primjerice, pisanja brošura na 70-ak stranica u kojima nadređenima savjetuju kako uspješno uzmicati od streljačkog voda u obličju sedme sile.

U međuvremenu, čeka se kakav će stav zauzeti nova garnitura Banskih dvora spram HND-ovog otvorenog pisma, naime, zasad samo poručuju da se o svemu, pa i o tome razmišlja, no da su od samog početka (iako je prva sjednica trebala biti zatvorena za javnost od čega se srećom brzo odustalo - op. a.) isticali da su transparentnost i javnost rada Vlade njihova zadaća, i najavljuju da u cilju pravodobnog informiranja javnosti kane organizirati i brifinge na kojima će novinari dobiti sve potrebne informacije. Uz određenu dozu opreza zbog lošeg iskustva, naše sugovornice ističu da Vladi ipak treba dati još malo vremena da se ekipira, što uključuje i glasnogovornike, ali i ističu da se od ove vlade u odnosu na bivše ipak očekuje znatno podizanje standarda, koji su u drugim demokratskim zemljama zlatno pravilo.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još