Hrvatska REORGANIZACIJA DRŽAVNE UPRAVE

Ukidaju 20 posto radnih mjesta, a povećali su broj ministarstava?!

Na najave o smanjenju broja zaposlenih u državnoj upravi za 20 posto i pozivanje na studiju od prije četiri godine u kojoj se navode mjere kako to i učiniti, sindikalisti i stručnjaci odgovaraju pitanjem: A zašto ste onda formirali 20 ministarstava? No, svi su složni da cilj reorganiziranja uprave ne smije biti izbacivanje ljudi na ulicu, nego poboljšanje sustava koji će biti učinkovit i u službi onih kojima je namijenjen, a to su građani

Jedno od predizbornih obećanja Kukuriku koalicije bilo je, među mnogima, i stvaranje nove, drukčije, bolje, učinkovitije, ali i malobrojnije državne uprave. Za polugu kojom žele ostvariti to obećanje odabrali su ‘Studiju restrukturiranja državne uprave’ koju je još prije pet godina naručila tadašnja Sanaderova vlada.

Studija koju su zajednički izradili stručnjaci s Instituta za međunarodne odnose i eksperti za javnu upravu s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu godinama je ležala u ladici, no pokazala se idealnom novom ministru uprave Arsenu Bauku i koalicijskoj vladi. Iako se procjenjuje da bi trebala doživjeti i određeni ‘update’, oni koji su radili na njoj tvrde da se dijelovi mogu primijeniti i odmah.

‘Neke od mjera bi mogli i odmah primijeniti u ministarstvima koja su praktički ostala nepromijenjena jer se, osim promjene imena, još uvijek nije ništa značajnije dogodilo osim što su neke unutarnje organizacijske jedinice prešle iz jednog u drugo ministarstvo. Situacija u upravi danas nije ništa bolja nego u vrijeme kad je rađena studija i zato bi se moglo odmah pristupiti realizaciji mnogih predloženih mjera iz studije, no ništa ne treba raditi naprečac’, ukazuje doc. dr. sc. Vedran Đulabić, docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta i jedan od autora studije.

Upozorava, ipak, da su i ministarstva u vladi Zorana Milanovića ‘naprečac osnovana’, a ukupno ih je 20, te tvrdi da i tu ima prostora za racionalizaciju.

‘S jedne strane, u Vladu su stavili 20 ministara, a s druge strane govore da u upravi ima 20 posto ljudi viška. Svako novo ministarstvo treba i nove ljude koji će raditi na poslovima radi kojeg je osnovano. To se prije svega odnosi na službenike različitih profila, ali i namještenike poput vozača, čistačica, domara itd. Trebaju biti dosljedni i reći da je i broj ministara treba skresati za 20 posto.

Očito je da našim političarima nedostaje dosljednosti i da je uvijek lakše pronaći krivca u upravi nego ozbiljno poraditi na racionalnoj organizaciji i boljem funkcioniranju države. Čini mi se da se ponavlja situacija koju smo imali za vrijeme vladavine HDZ-a, pa se organizacije osnivaju prema osobama, a ne prema strateškim ciljevima koje treba realizirati’, ocijenio je Đulabić.

Navodno se, po pisanju Jutarnjeg lista koji je i došao u posjed studije, ministar Bauk već sastao s jednim od autora, prof. dr. sc. Ivanom Koprićem s Pravnog fakulteta, ujedno i predsjednikom Instituta za javnu upravu. Koprić je ponovio tri glavne zadaće u procesu restrukturiranja državne uprave.

Po njemu su to racionalizacija u kojoj će za petinu biti smanjen broj radnih mjesta u državnoj upravi, potom prepuštanje pomoćno-tehničkih poslova tržištu te pripajanje ispostava državne uprave županijskim Uredima državne uprave. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj više od 65.000 ljudi zaposleno u državnoj upravi.

Upravo je strah od otkaza ili smanjenja plaća i drugih radnih prava zaposlenih ono na što ukazuju u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika. Predsjednik tog sindikata Boris Pleša podsjeća da se ‘o racionalizaciji ili smanjenju plaća uvijek govori kad se dogodi smjena vlasti’.

‘O brojkama se vrlo paušalno govori. Na temelju čega se govori o tih 20 posto? Temeljem provedene funkcionalne analize radnih mjesta ili je potrebno samo reći da je u proračunu potrebno smanjiti određena financijska sredstva, a da bi se to napravilo, treba smanjiti broj ljudi za 20 posto’, upitao je Pleša.

'Ne treba slati ljude na ulicu, nego reorganizirati upravu'

‘Ne mislim da studija zagovara slanje ljudi na cestu, nego racionalnije organiziranje državne uprave jer se dio poslova može putem tzv. outsourcinga prebaciti na privatni sektor, dok je neke dijelove potrebno dodatno popuniti ljudima. To se prvenstveno odnosi na europske javne politike poput kohezijske politike ili zajedničke poljoprivredne politike’, pojasnio je Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Napominje da je ‘smisao studije racionalizacija i učinkovitost, pa u tom smislu u državnoj upravi ima mjesta za značajna poboljšanja’. ‘Ima službenika koji se zaista ne žele usavršavati i učiti jezike, raditi za opće dobro, koji su došli do zaposlenja po političkoj liniji i osobnim vezama, a ne po stručnosti i takvima zasigurno nije mjesto u državnoj službi’, ukazuje Đulabić.

Po njemu je svaki otkaz u državnoj upravi neprihvatljiv, a rješenje je državna uprava kao servis koji će biti građanima dostupan, ali i funkcionalan, operativan i ažuran.

‘U nekim sustavima, poput zatvorskog, imate manjak ljudi obzirom na potrebe i standarde, dok s druge strane postoji uredba koja zabranjuje zapošljavanje. Spomenut ću i činjenicu da će Hrvatska ulaskom u EU i uvođenjem tzv. schengenskog režima na granicama imati manjak od 1.500 policajaca’, upozorava sindikalist Pleša.

Ukazujući da se ‘kriza ne smije rješavati preko leđa radnika’, sve one koji rade na restrukturiranju državne uprave podsjeća da se radi o ljudskim sudbinama, odnosno radnicima koji se već sutra mogu naći na ulici i bez prihoda. ‘Sve je to neoliberalna teorija koju guraju Svjetska banka i MMF, a koji imaju jedinstveni recept za svaku zemlju’, zaključuje Boris Pleša.

Izradu Studije restrukturiranja državne uprave, koja je rađena od studenog 2007. do studenog 2008. godine, financirala je Svjetska banka. Sadrži više od 1.100 stranica na kojima je analizirano stanje, ali i izneseni konkretni prijedlozi što ukinuti, spojiti ili osnovati, odnosno gdje ima previše, a gdje premalo ljudi te kolike su uštede provedbom predloženih mjera.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još