Novi ministar unutarnjih poslova, SDP-ovac Ranko Ostojić već je uspio zbuniti svoje birače. Kada je, bez jasnog obrazloženja, za svoje savjetnike postavio Karamarkovog ravnatelja policije Olivera Grbića i bivšeg Sanaderovog vozača Davora Blaževića Tigra, nikome nije bilo jasno što želi postići: je li htio zadržati Karamarkov kadar na oku ili je možda ucjenama natjeran zadržati HDZ-ov kadar na visokim pozicijama?
Oliver Grbić poznat je kao ljubavnik Dijane Šelebaj Čuljak i kao ravnatelj policije koji je u vrijeme ministra Tomislava Karamarka kupovao simpatije u HDZ-u predlažući da se pišu anonimne prijave protiv SDP-ovaca. Navodno je čak on osobno napisao kaznenu prijavu protiv Slavka Linića zbog nabave oružja 1991. godine u Rijeci, koja nije imala temelja za pokretanje istrage. SDP i HDZ su na temu Olivera Grbića vodili svojevrsni rat prepucavanjem u medijima, i to samo prije sedam mjeseci. Prije pet dana postao je savjetnik svog najljućeg protivnika.
Apsurdna situacija dogodila se i s Davorom Blaževićem Tigrom koji je za Karamarka bio načelnik Uprave za posebne poslove sigurnosti u MUP-u i osobni tjelohranitelj bivšeg premijera Ive Sanadera. Nedavno ga je Ostojić čak suspendirao zbog privatnog druženja s optuženikom Ivom Sanaderom, a prije pet dana ga promaknuo u svog najbližeg savjetnika. Neobično? Tako zvuči, ali novi ministar, čini se, ipak nije imao izbora.
POSTAVLJANJE GRBIĆA I BLAŽEVIĆA ZA SAVJETNIKE BILO JE 'NAJMANJE ZLO'
Ostojića je 'ucijenio' Zakon o policiji koji je donijela prošla vlada. Prema tom zakonu, nije mogao smijeniti Grbića s mjesta ravnatelja policije, a Blaževića s mjesta načelnika, i postaviti ih za, primjerice, prometne policajce. S obzirom na njihovu stručnu spremu i dosadašnju plaću, Ostojić je, doznajemo iz visokih izvora u MUP-u, bio primoran da ih, do nove izmjene Zakona o policiji, premjesti tamo gdje im plaća neće biti znatno drugačija. Kako isti zakon nalaže da ministar ima sedam savjetnika, žrtvovanje dviju savjetničkih fotelja činilo se kao najmanje zlo.
'Kako ministar ne želi kupovati politički mir, niti se kome opravdavati, Blažević ovako barem nešto radi. Dok se čeka novi zakon, on i Grbić trebaju Ostojiću davati savjete koje on može ili ne mora prihvatiti. Što se Grbića tiče, njemu je sada plaća manja, a važno je i da više nije ravnatelj policije', rekao je za tportal visoki izvor iz MUP-a, naglašavajući nekoliko puta da ni za što drugo nije bilo zakonske osnove.
'GRBIĆ I BLAŽEVIĆ BIT ĆE SMIJENJENI NAKON IZMJENE ZAKONA
'Novi je zakon gotov i kad ga izglasamo, mijenjat ćemo ljude', rekao nam je naš izvor, a na pitanje hoće li ministar i nakon izmjene zakona imati sedam savjetnika, rečeno nam je da Ostojiću nije cilj gomilanje ljudi nego 'pojačanje operative'.
'Funkcije su postale socijalne kategorije pa se tako mnogi policajci trgaju da bi postali načelnici jer bi tada imali bolju plaću. Novim zakonom želi se stvoriti situacija u kojoj će dobra policajka na osnovi iskustva i sposobnosti moći imati jednaku plaću kao i njezin načelnik, tako da se ne mora trgati za fotelju', objasnio nam je visoki izvor u MUP-u.
Stručnjak za nacionalnu sigurnost i profesor na Fakultetu političkih znanosti Vlatko Cvrtila smatra da je Ostojić morao javnosti obrazložiti imenovanja savjetnika jer je odluka o imenovanju Grbića i Blaževića zaista bila iznenađenje.
'Promjene u sigurnosnom sektoru često su bile stvar osobne simpatije, a ne pitanja je li netko radio korektno i zakonito. Ta pitanja se stavljaju sa strane, što utječe na sigurnost, ali i na gospodarstvo. Mislim da bi ministar trebao pojasniti svoju odluku. Mislim da bi ministri takve poteze redovito trebali pojašnjavati javnosti', rekao je Cvrtila.
CVRTILA: OSTOJIĆEVA ODLUKA JE, ČINI SE, PRAVNE NARAVI
Cvrtila također ima dvojbe poput ove je li Ostojić imenovao Grbića i Blaževića da bi ih kontrolirao, no nije želio spekulirati. 'Mislim da je to problem pravne prirode i da naprosto ne možete nekome dati otkaz ili ga eliminirati iz sustava, a da za to ne postoji čvrsto pravno utemeljenje.'
Posljednjih godina smo bili svjedoci brojnih odluka na upravnim sudovima, kada su se rješenja državnih tijela o otkazima stavljala izvan snage jer za to nisu bili jasni razlozi. 'Ono što nedostaje u našem sustavu je sustav procjene kvalitete rada ljudi, pa i čelnih ljudi. Javnost ovako ne može utvrditi je li netko proklamirao ciljeve koje treba izvršavati ili nešto treće. Na kraju se sve svede na to je li netko simpatičan ili nije', rekao je Cvrtila.
CVRTILA: OČEKUJEM SUSTAVAN NADZOR POLICIJE
Kada je u pitanju novi Zakon o policiji, Cvrtila očekuje da se donesu dvije ključne promjene: 'Najveći problem je taj što imate različite dijelove sigurnosnog sektora i zakone koji ne rješavaju status djelatnika. Zbog toga se stvara nesrazmjer iste razine djelatnosti u policiji i oružanim snagama. Dakle, treba nam veća koordinacija među statusima, a treba nam i veći nadzor rada policije', kaže Cvrtila i pojašnjava da bi barem Sabor trebao imati mogućnost postavljanja pitanja i saslušanja ravnatelja policije.
'Imamo niz primjera kada bi trebalo pitati što i kako je policija radila i zato mislim da je važno regulirati sustav javnog nadzora policije. Trebalo bi se uvesti barem godišnje izvještavanje parlamenta nakon čega bi se provela rasprava. Mi ovako samo možemo nagađati kako radi policija jer nemamo podatke, a nema ih nijedan parlamentarac', kaže Cvrtila i preporučuje da se upotrijebe poznati modeli nadzora policije koje imaju razvijene zemlje.
