Hrvatska SRETAN USKRS

Kršćani slave najveći blagdan

Kršćani danas slave svoj najveći i najstariji blagdan - Uskrs ili Vazam - dan uskrsnuća Isusa Krista kao najočitije svjedočanstvo Kristova božanstva i ujedno zalog uskrsnuća za vječni život. Papa Benedikt XVI. uveo je u subotu navečer katolike u Uskrs, pozvavši ih da se, slijedeći crkveni nauk, izdignu iznad 'zabluda našega vremena'.

Uskrs danas slave vjernici diljem Hrvatske svečanim liturgijama u crkvama koje su se u korizmenom 40-dnevlju spremale za svetkovanje vazmenog otajstva.
Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.

Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu, to jest Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je On pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.

Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru - u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja. Prvotno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput na godinu.

Uz blagdan Uskrsa vezani su u Hrvata mnogi starodrevni pučki običaji. Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz taj najvažniji kršćanski blagdan.

Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija hrvatskoga naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs vjernici nose jelo na blagoslov u crkvu. Uskrsne pisanice ili bojama ukrašena jaja izrazit su običaj vezan uz Uskrs. Motivi na šaranim jajima su različiti i kreću se od likova do ornamentike, a diljem Hrvatske upotrebljavaju se različite tehnike ukrašavanja pisanica.

Poruke nadbiskupa

Nadbiskup zagrebački kardinal
Josip Bozanić predvodio je danas na blagdan Uskrsnuća Gospodnjega svečano misno slavlje u zagrebačkoj katedrali istaknuvši da čovjek nije sam jer je Krist uskrsnuo i uvijek je s njim te da je potrebno odvažno živjeti pripadnost Kristu.

'Ne, ni mi nismo sami, prepušteni na milost i nemilost hirovitim događajima, nismo osuđeni na smrt, već predodređeni za život. Međutim, potrebno je odvažno živjeti svoju pripadnost Kristu, živjeti je dan za danom, svakoga dana započinjući ispočetka ako je potrebno, sve do posljednjeg dana. Poput nekadašnjih i današnjih mučenika, poput blaženog Alojzija Stepinca, koji su, u dubokoj i životnoj povezanosti s Gospodinom, pronašli snagu i radost svjedočenja do mučeništva', rekao je kardinal.

U njima su se, nastavio je, slabost i junaštvo isprepletali. Svjedočili su pred svijetom i naviještali Gospodara života snagom slabosti i vatrom ljubavi. Takvo svjedočanstvo, korjenito i otvoreno, ponizno i dostojanstveno, puno poštovanja prema svakom čovjeku i jasno, uvijek nam je potrebno, poručio je kardinal Bozanić.

Riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić poručio je u današnjoj propovijedi da 'nas Gospodin, preko svih znamenja kojima je doveo svoje učenike do vjere u svoje uskrsnuće, želi poučiti da je uvijek s nama, da nas nije napustio i da ne prestaje ljubiti ovaj svijet, unatoč njegovoj grješnosti.'

Nadbiskup Devčić rekao je služeći uskrsnu misu u riječkoj katedrali sv. Vida da je potrebno vjerovati ne samo da je Isus uskrsnuo, nego i to da je neprestano prisutan u životima ljudi, da svojim Duhom nadahnjuje i vodi srca te da ne prestaje raditi na preobrazbi čovjeka i njegovih odnosa.

Kazao je da su u svim vremenima mnogi Isusa cijenili i voljeli, ali da ono najvažnije, da je on Sin Božji u ljudskom obličju i da je uskrsnuo od mrtvih, nisu prihvaćali, da je za njih Isus bi samo čovjek, velik i dobar, ali ne i Bog.

Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić, predvodeći danas u splitskoj katedrali sv. Duje središnje uskrsno misno slavlje u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, pozvao je na praštanje, a za gospodarsku krizu naglasio je da je posljedica ljudske gramzivosti.

'Podnosite jedni druge praštajući kao što je Bog oprostio', istaknuo je u propovijedi nadbiskup Barišić.

On se zauzeo za 'duhovno uskrsnuće' rekavši kako je na taj način 'moguće stvoriti događaje u društvu koji imaju budućnost u Bogu'.

Osvrćući se na gospodarsku krizu, nadbiskup Barišić je kazao kako 'sadašnje stanje u našem društvu i svijetu nije rezultat prirodne katastrofe, nego ljudske gramzivosti'.

Svečano euharistijsko slavlje na Uskrs u đakovačkoj katedrali predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, mons. Marin Srakić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuvši da je blagdan Uskrsa pobjeda života nad smrću.

Nadbiskup Srakić govorio je o kamenu maknutom s Isusova groba kao simbolu istine.

'Kamen, svjedok smrti, postao je svjedok uskrsnuća. Crkva uvijek i iznova naviješta Kristovo uskrsnuće, radosno jutro kada je smrt bila pobijeđena. Crkva naviješta puninu života. No, i danas u svijetu ima onih koji na različite načine žele smrt Boga, oni moraju biti svjesni da smrt Boga fatalno u sebi nosi i smrt čovjeka. Krist je uskrsnuo da čovjek nađe izvorno značenje svoje egzistencije, punine života, života u Bogu, za Boga', rekao je, uz ostalo, u uskrsnoj propovijedi nadbiskup Srakić.





  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još