'Treba pitati građane koji su u prošlosti proživjeli izravne štete i strahote od agresije jesu li suglasni s time da Hrvatska povuče tužbu za genocid protiv Srbije ili ne', rekla je Škare Ožbolt na konferenciji za novinare u sjedištu DC-a u Zagrebu dodajući kako bi to bila dobra prilika da vlast provjeri vodi li dobru politiku i da građani kažu što doista misle.

Predsjednica DC-a također smatra da bi se trebalo pokrenuti i pitanje što s ratnom odštetom koja je između 32,5 i 35 milijarde eura i eventualnoj naknadi za fizičke osobe i simboličnoj naknadi za Hrvatsku.

U DC-u držimo da, kad je riječ o prošlosti, moramo biti jasni što se u Hrvatskoj dogodilo, tko je agresor, a tko žrtva i kakvo će stajalište, po tom pitanju, zauzeti aktualna vlast koja najavljuje povlačenje tužbe za genocid, navela je Škare-Ožbolt.

Podsjetila je da su se polemike o tome treba li Hrvatska odustati do tužbe javile još 2007., a sada, dodaje, pratimo 'intenzivan angažman' ministrice vanjskih i europskih poslova u vezi s povlačenjem te tužbe.

'Pusić neprestano nabraja tri uvjeta: pitanje poginulih i nestalih, suđenja za ratne zločine i povrat umjetnina, ali ni riječi o tome što je glavni predmet tužbe, a to je odgovornost Srbije za agresiju na Hrvatsku i počinjenje genocida', naglašava Škare Ožbolt. Ona smatra da je ključ priče odgovoriti na oba dijela tužbe, no da Vlada zasada govori samo o jednom - rješavanju pitanja potraživanja i obveza koje bi SRJ trebala podmiriti i napraviti. 'Bilo bi nepravedno zatajiti stav Vlade prema dijelu koji se odnosi na kršenje međunarodne konvencije za genocid prema Hrvatskoj i hrvatskim građanima i odnosu agresora i žrtve. Na to pitanje predstavnici Vlade moraju odgovoriti', naglašava Škare Ožbolt.

Također, drži neodgovornim a priori izjavljivati kako Hrvatska nema šanse dobiti taj spor tim više što je, dodaje, Srbija prva država u svijetu koja je osuđena za kršenje konvencije o genocidu, dok tvrdnje koje dolaze iz Srbije poput one - prvo bi povucite tužbu pa ćemo onda mi - ocjenjuje ishitrenim i smatra da samo raspaljuju strasti.

'Povuče li Hrvatska svoju tužbu, može biti gotovo sigurna da će joj se nalijepiti još jedna stigma genocidne države', napominje predsjednica DC-a. Dodaje i da bi se prije istupanja u javnosti s tako delikatnim temama, ministrica trebala konzultirati s pravnim stručnjacima.

Da pitanje povlačenja tužbe za genocid nije političko, nego pravno pitanje u funkciji utvrđivanja povijesne istine, tvrdi i politički koordinator DC-a Petar Bašić koji smatra da Hrvatska može dobiti tu tužbu na pojedinačnim slučajevima poput Škabrnje, dok je Ovčara, kako dodaje, potvrđena u presudama kao ratni zločin.

Škare Ožbolt smatra da bi ministrica Pusić trebala objasniti hrvatskim građanima da osuđujuća presuda za genocid nije jedini mogući pozitivan ishod po Hrvatsku. 'Sve i da ne uspijemo, u obrazloženju odbijajuće presude bit će navedeno sve ono čega nema ili što nije dovoljno jasno u optužnicama haškog suda - direktna upletenost Jugoslavije odnosno Srbije, vojna agresija, stotine tisuća deportiranih, etničko čišćenje, koncentracijski logori na njenom teritoriju, kriminalni poduhvat stvaranja 'Velike Srbije!' itd.', navodi predsjednica DC-a i dodaje da će tako ostati jasan trag da je genocidna namjera postojala, pa ako možda i nije provedena do kraja.